Logo


Naslov članka: Premijera glazbeno scenskog igrokaza 'Đerdan' u kazalištu Komedija 26. studenog 2010. (p)
Podnaslov:
Autor:
Sunday 21 November 2010 - 16:24:37

Povodom obilježavanja 60. obljetnice svoga postojanja Kazalište „Komedija“ najavljuje premijeru glazbenog igrokaza u pet slika Jakova Gotovca

ĐERDAN

u petak, 26. studenog u 19:30 sati ,

pod ravnanjem Krešimira Batinića, a u režiji Richarda Simonellija.
Obnovitelji originalne scenografije Josipa Generalića su Richard Simonelli i Tomislav Ruszkowski, kostimografkinja je Ljubica Wagner, koreografkinja djevojačkog i završnog kola Jasenka Blažeković, a koreograf ciganskoga plesa Dinko Bogdanić.

Uz veliki ansambl, zbor i orkestar Kazališta „Komedija“ nastupaju i članovi folklornog ansambla SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“ pod umjetničkim vodstvom Dubravka Radića..

U glavnim su ulogama Ana Zebić i Josipa Lončar u ulozi Petrice te Đani Stipaničev i Mario Bokun u ulozi Ive.

U ostalim ulogama nastupaju Ranko Tihomirović, Jasna Bilušić / Mirela Brekalo, Larisa marak / Kristina Habuš, Adalbert Turner, Nada Abrus, Ervin Baučić /Adam Končić, Saša Buneta, Davor Svedružić, Dražen Bratulić, Jasna Palić Picukarić, Vinko Kraljević, Sanja Marin, Vlatka Burić i Dario Štulić.



Đerdan (op. 30) je šesto glazbeno-scensko djelo Jakova Gotovca. Prethodili su mu scenska glazba za pastirsku igru Dubravka te opere Morana, Ero s onoga svijeta, Kamenik i Mila Gojsalića. Nakon njega skladao je još opere Dalmaro, Stanac i Petar Svačić.

Gotovac je volio da svako njegovo glazbeno-scensko djelo bude drugačije. Pristupajući Đerdanu, vodio je računa da to djelo bude pristupačno širokoj publici i prikladano za izvođenje u manjim kazalištima. Namijenio ga je Kazalištu Komedija gdje je praizvedeno na petu obljetnicu kazališta, 29. studenoga 1955. Već tada dobilo je epitet Mali Ero što ono doista jest zbog tematske sličnosti i prepoznatljivosti Gotovčeva glazbenog stila.

Libreto je spretno sastavljen prema motivima istoimene novele Dinka Šimunovića. Glazbeni brojevi dopunjuju i dramaturški su spojeni s govorenim tekstom. Partituru je Gotovac protkao narodnim napjevima, ljubavnim i pastirskim pjesmama, napitnicama i rugalicama, narodnim običajima, plesovima i kolima, a neke je stranice i pojedine arije oblikovao u opernom stilu. Na taj je način postigao veliku šarolikost i bujnost, posvećujući posebnu pozornost zborskim ulomcima u kojima se naročito odražava njegova bogata invencija i skladateljsko majstorstvo.

Kazalište Komedija oduvijek je Đerdanu, u okviru svojega trajnog opredjeljenja njegovanja domaće baštine, posvećivalo doličnu pažnju. Do 1995. ansambl ga je izveo 193 puta. Gostovao je, između ostaloga, u Beogradu, na Festivalu Ljubljana i u Münchenu. U tri navrata (1955., 1958. i 1966.) postavljao ga je Tito Strozzi, a 1984. i 1992. režirao ga je Richard Simonelli koji i ovoga puta želi sačuvati izvornost djela i njegov neodoljivi pučki karakter. Na praizvedbi glavne uloge Ive i Petrice pjevali su Đani Šegina i Jelka Asić-Šokčević. Dirigirao je Milan Asić, a kasnije su dirigentski štapić preuzeli Boris Papandopulo, Maks Mottl, skladateljev sin Pero Gotovac i Veseljko Barešić. (Davor Schopf)

„Đerdan“ je na rasporedu i 27., 29. i 30. studenog, te 6. i 7. prosinca.


Autor članka je F.I.L.M
( http://www.film-mag.net/article.php?article.9969 )