Logo


Naslov članka: VRATITE NAM KINA! SPASITE I MULTIPLEKSE!
Podnaslov:
Autor:
Wednesday 09 March 2005 - 14:18:06

Većina klasičnih kina nije izdržala tranzicijske uvjete i u naletu privatizacije pretvorena je u skladišta, kockarnice ili druge prostore koji nemaju veze s prethodnom funkcijom. Na internet stranici F.I.L.M.-a pokrenut je projekt 'Vratite nam kina' s pozivom na revitalizaciju kina, osobito u gradovima koji su ostali bez i jedne kinodvorane, i homage zatvorenim kinima, dok ih se još sjećamo. Među objavljenim tekstovima je i onaj o pulskim kinima, odnosno jedinom preostalom kinu u Puli, a to je 'Zagreb'!

Popularnost kina načela je televizija, a glavni udarac dao je video i DVD tsunami. U nastojanju da se održi, kino je doživjelo 'globalne' promjene. Dolazak multipleksa u Hrvatsku trebao je označiti povrat publike u kina. Multipleks omogućuje izbor filmova, viši tehnički standard gledanja i usputnu odluku o odlasku u kino. Dok se kina starije generacije uz skromnu opremu i striktne (parne i neparne) termine prikazivanja ne mogu usporediti s opuštenim komforom kućnog kina, multipleksi sa suvremenom opremom i digitalnim zvučnim sustavom omogućili su nastavak čarolije kolektivnog doživljaja filma u koncentraciji projekcijske dvorane.



Multipleksi se, u pravilu, nalaze u trgovačkim centrima i parkirališnoj periferiji u koje na 'shopping izlete' zalaze cijele obitelji, pa prije ili poslije kupnje mogu pogledati i film. A oni koji ne uživaju u kupovini (zar ih ima?), mogu se 'zavući' u kino dok drugi obilaze dućane. Multipleks daje 'više slobode' gledatelju i to mu naplaćuje. Dok u klasičnom kinu zabranjuju grickalice povezane s bacanjem otpadaka (sjećate li se koštica u kinu!), multipleks im to dozvoljava, zapravo im to nudi, po određenoj, nezanemarivoj cijeni. Grickanje kokica i ispijanje coca-cole omogućuje dodatni prihod, a filmofili 'ukočeni od pažnje' trpe dodatnu zvučnu podlogu.
Stolice u multipleksu dovoljno su razmaknute da možete ispružiti 'noge do koljena', a na rukohvatima su postolja za odlaganje bočica. Postoje čak i dvojna sjedišta za zaljubljene (bez naslona za ruke u sredini) koja omogućuju ugodnu blizinu. Postoje sve udobnosti koje vas mogu privući u kino. Zašto ne idete?



Početna euforija posjeta multipleksu je splasnula. U CineStaru u Zagrebu s cjelodnevnim projekcijama u 13 dvorana, ima termina i dvorana u kojima su, osobito radnim danom, posjetitelji prorijeđeni. Vikend donosi nešto bolje rezultate. Multipleks pionir Broadway u trgovačkom centru Kaptol, u kojem je ovog ljeta, uz postojeća tri, izgrađeno još dva kina, u sličnoj je situaciji. Malo je hit filmova koji mogu sami 'mobilizirati' publiku, a prošla su vremena kad su preprodavači karata mogli od toga živjeti.

Trend smanjenja posjete u domaćim uvjetima ugrožava ne samo 'obična' kina, već i multiplekse. Zar to nije kontradiktorno! Jer multipleks je, s jedne strane, ono u što se klasično kino pretvara da bi u tehnološkoj eri opstalo, a, s druge strane, konkurencija klasičnom kinu koje 'pokapa svoje pretke'.
Jesu li doista samo TV i DVD uzročnici nestašice publike u kinu? Naravno, jednostavnije je ostati kod kuće i gledati televizijski program koji obiluje i filmovima. Ali, zar im nije 'komotnije' iz fotelje gledati i nogometnu utakmicu, pa navijači ipak idu na stadion? Bitno je što je 'na programu'! A uz 'klasične' TV stanice tu su i kodirani kabelski programi (kao HBO) koji prikazuju i najnovije filmove. Tu su i piratski DVD-i i još jeftiniji DVX-i s naslovima s američkog box officea, a njihova kvaliteta zadovoljava samo znatiželjnike koji žele imati informaciju, a nije im bitan doživljaj filma.



Smanjenje broja kinoposjetitelja smanjuje prihode distributerima i prikazivačima, a povećava troškove. Poslovne posljedice su predvidive. Priča se o zatvaranju Galerije A1 na Iblerovom trgu u Zagrebu. Činjenica je da A1 nije multipleks, već samo jedno kino u trgovačkom centru, pa je i to doprinijelo njegovoj situaciji. I CineStar koji je, kako je medijima, u godini dana od otvorenja imao 1,1 milijun gledatelja (što objektivno i nije velika brojka za 13 dvorana s cca 3000 sjedišta i cjelodnevnim projekcijama) vjerojatno, poduzeti 'odgovarajuće mjere'. Može li doći do redukcije broja kinodvorana ili preoblikovanja nekih u autosalonske i druge prezentacijske uloge? A sudbina multipleksa u Zagrebu utjecat će na odluke o izgradnji novih u ostalim hrvatskim gradovima.

U domaćim tržišnim uvjetima kino je, i u svojoj multipleksnoj tržišnoj inačici, došlo do upitne budućnosti. Tko je za to kriv? Gledatelji koji ne idu u kina? Potražnja se može stimulirati. Na repertoaru kina pred zatvaranjem može biti eksperiment sniženja cijena ulaznica. Da li bi se ljudi vratili u kina kada bi ulaznica bila 10 kuna? Ne znam, ali zar to ne bi trebalo pokušati, primjerice, na rok od godinu dana! Sigurno postoji neka cijena po kojoj se kina mogu popuniti, a prihod povećati uz manje pojedinačne uplate. Za box office novih kinogeneracija!


Tekst je objavljen u Glasu Istre 3.ožujka 2005. godine



Autor članka je F.I.L.M
( http://www.film-mag.net/article.php?article.665 )