Logo


Naslov članka: Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
Podnaslov:
Autor:
Tuesday 06 March 2012 - 19:32:29

Filmski program MM Centra najavljuje besplatne projekcije filmova jedne od najjedinstvenijih pojava u svijetu filma, armensko-gruzijskog filmskog umjetnika Sergeja Parajanova (1924-1990). Njegov jedinstveni filmski stil koji je izlazio iz okvira socijalističkog realizma, a kojim je bila obilježena kultura u Sovjetskom savezu, priskrbio mu je svjetsku slavu ali i probleme sa sovjetskom vlašću. Dok je njegov međunarodni ugled rastao, njegovi filmovi su bili zabranjivani u Sovjetskom savezu, a sam Parajanov je proveo nekoliko godina u sibirskom logoru.

Ovoga su tjedna na rasporedu dva najznačajnija filma iz Parajanovljeva opusa:

«Sjene naših zaboravljenih predaka» film kojim je Parajanovljev stekao međunarodni ugled, ali i s kojim su počeli autorovi problemi sa sovjetskom vlašću. Iako se često sugerira utjecaj Dovženkovog mističnog panteizama i obilje liričnih prikaza u ovoj priči o seoskom drvosječi u Karpatima, Parajanovljeva vizija je podjednako unikatno njegova. To je mješavina paganizma, rituala, poezije i plesa koja je podvučena pod autorovu viziju i kao što je sam Parajanov istaknuo: «Namjerno smo se predali materiji, njenom ritmu i stilu tako da bi se književnost, povijest, etnografija i filozofija spojile u jedinstvenu filmsku sliku, jedinstven čin.»



Film je napravljen prema klasičnoj knjizi ukrajinskog pisca Myikhaila Kotsiubynsykog koji prati život čovjeka od njegova djetinjstva do smrti. Radi se o mladom drvosječi Ivanu u karpatskim predjelima Ukrajine (cijeli film je snimljen na dijalektu Gutsul) koji se zaljubljuje u djevojku (Marichka) iz protivničkog klana s kojom se, usprkos protivljenju obiju strana, ipak, vjenča. Ivan zbog posla najamnog radnika odlazi te Marichka ostaje sama i u jednoj nesretnoj situaciji pogiba. Nakon smrti njegove voljene, priča prati Ivana koji pada u očaj, ženidbu sa senzualnom, ali fatalnom Palagnom koja ga na kraju izdaje.

Nakon što je odbio sinkronizirati film na ruski, Parajanov je bio optužen za ukrajinski nacionalizam, što je samo po sebi bilo apsurdno jer je vukao svoje korijene iz Armenije i Gruzije. K tome njegovo otvoreno protivljenje studijskoj birokraciji i podupiranje zatvorenih ukrajinskih intelektualaca priskrbilo mu je zabranu putovanja s filmom na bilo koji od mnogobrojnih filmskih festivala na kojima je bio prikazivan i s kojim je osvojio 16 nagrada.
7.3.2012. u 20 h, MM Centar, ulaz slobodan

„Boja nara/Sayat Nova“, filmska biografija života, ali i pjesničkih slika aremenskog pjesnika, trubadura Sajata Nove, zabranjivana i cenzurirana u Sovjetskom savezu, smatra se jednim od najvećih filmskih remek djela 20. stoljeća.
Ovaj umjetnički film iz 1968. kroz osam nas poglavlja poezijom vodi kroz život Sajata Nove, kroz njegovo odrastanje, zaljubljivanje, ulazak u samostan i smrt. Film obiluje motivima armenskog folklora, a odsutnošću dijaloga i zvučnim kolažima narodne glazbe, crkvenih napjeva i prirodnih zvukova Parajanov je statičnošću postigao dinamiku u filmu.
Parajanova su, prema vlastitim riječima, inspirirale "the Armenian illuminated miniatures. I wanted to create that inner dynamic that comes from inside the picture, the forms and the dramaturgy of colour."
Pjesnika, kao i 5 drugih muških i ženskih uloga tumači Parajanovljeva muza Sofiko Chiaureli.

9.3.2012., u 20 h, MM Centar, ulaz slobodan


http://www.sczg.unizg.hr/
http://www.parajanov.com/museum_info.html
http://www.parajanov.com/main.html


Autor članka je F.I.L.M
( http://www.film-mag.net/article.php?article.13770 )