Logo


Naslov članka: Arhitektura i naslijeđe IV: Obnova krovova i pročelja iz programa spomeničke rente (p)
Podnaslov:
Autor:
Wednesday 29 February 2012 - 23:59:09

Pozivamo vas na predavanje koje će se održati u
četvrtak 01.03.2012.u 19 sati iz ciklusa

Arhitektura i naslijeđe IV
s temom
Obnova krovova i pročelja iz programa spomeničke rente
u četvrtak 01.03.2012. u 19 sati
u prostorijama Društva arhitekata Zagreba,
Trg bana Josipa Jelačića 3/1, Zagreb

predavači:
Jadran Antolović,
Alan Braun,
Zdravko Mahmet,
Mladen Perušić

u organizaciji DAZ-ove sekcije za Arhitektonsko naslijeđe
voditelji sekcije: Ksenija Petrić, dia
Stjepan Lončarić, dia
Mladen Perušić, dia

Koordinator 4. ciklusa Arhitektura i naslijeđe:
Mladen Perušić, dia




Dr. sc. Jadran Antolović
O spomeničkoj renti

Nesporno je baština važan turistički resurs što osobito potvrđuju hrvatski spomenički lokaliteti upisani u Listu UNESCO-a. Međutim, da bismo imali baštinu uključenu u turističku ponudu prvotno moramo uložiti u njezino očuvanje. Nije li onda logično, u tržišnom društvu, da se za gospodarsko korištenje kulturne baštine plaća spomenička renta, te da se ta sredstva ulože u očuvanje baštine. Danas kada imamo više od osam godina iskustva možemo reći kako su stvarni efekti od sustava spomeničke rente sljedeći:

Od 2004. do danas na ime spomeničke rente ubrano više od 1 milijarde kuna, što možemo sagledati kroz trostruki učinak ulaganja
1 milijarde u očuvanje baštine,
1 milijarde za obrtnike, restauratore i druge izvođače radova na očuvanju,
1 milijarde ulaganja u unapređenje baštine kao turističke destinacije.
Iako velik iznos, mali je u odnosu na stanje baštine koje karakterizira zapuštenost iz doba socijalizma i društvenog vlasništva, te još uvijek velike štete iz Domovinskog rata.
Sva ili barem većina ubranih sredstava su sukladno Zakonu uložena u očuvanje hrvatske kulturne baštine, što u pravilu potvrđuju nalazi Državne revizije.
Od 2004. osamdesetak gradova i općina (14-15%) ubire spomeničku rentu temeljem odluka koje su sami donijeli (u RH ima 127 gradova i 429 općina), te se sreću u taj postotak ubrajaju u pravilu svi veći gradovi u Hrvatskoj
Hrvatski model spomeničke rente poslužio je kao uzor nekim državama npr. Crnoj Gori, Egiptu, Izraelu, Mađarskoj, Sloveniji i još nekima koje su razmatrale mogućnost njezina uvođenja. Poseban interes za ovaj model iskazan je i od strane Europske komisije u hrvatskim pregovorima za punopravno članstvo.
Grad Zagreb daje dobar primjer jer se od ukupno ubranih sredstava u Hrvatskoj, u gradu Zagrebu ubere 54% sredstava.

Jedna od dobrobiti sustava spomeničke rente je rasprava koja se vodi na lokalnim razinama (po gradovima i općinama) o politici ubiranja i trošenja tih sredstava. Uprava ta rasprava doprinosi širenju interesa za stanje baštine i za odnos lokalne zajednice prema njoj.

Mr. sc. Alan Braun
Iskustva korištenja sredstava spomeničke rente na primjeru grada Rijeke

Grad Rijeka je u praksu utroška sredstava iz spomeničke rente, koja datira od 2006. godine, uveo neke posebnosti, a izbor građevina koje ulaze u program sufinanciranja radova obnove i sanacije, povjerio je svojem Kulturnom vijeću za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Iskustva u formiranju Pravilnika o korištenju sredstava spomeničke rente, izboru građevina kao i do sada izvedene radove na pročeljima zgrada povijesne jezgre Rijeke, ukratko će predstaviti predavač koji je i predsjednik Kulturnog vijeća u Rijeci.

Zdravko Mahmet dipl. ing arh.
Provedba nadzora nad izvedbama obnove pročelja

U svojstvu više godišnjeg stručnog suradnika Ureda za upravljanje imovinom Republike Hrvatske predavač će izložiti pristup i način provedbe obnove pročelja i krovova građevina tog investitora na nekim primjerima u Zagrebu s opširnijim naglaskom na provođenju direktivnog nadzora i problematici tog važnog segmenta koji je neophodan za uspješnu realizaciju radova na kulturnim dobrima.

Mladen Perušić dipl. ing. arh.
Obnove pročelja i krovova u Zagrebu, neka iskustva na primjerima

Grad Zagreb je po donošenju zakonske regulative, organizirao putem svojih stručnih službi 2004. obnove pročelja i krovova iz programa spomeničke rente. Već 2001. Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo pokrenulo je širi program obnove zgrada kojima upravljaju. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode vodio je niz stručnih poslova iz svoje nadležnosti, od pripreme do realizacije kroz provođenje konzervatorskog nadzora. Na nekoliko primjera obnove pročelja i krovova povijesnih građevina iz 18., 19. i 20. stoljeća izložiti će se metodologija pripreme i provedba izvođenja radova.


Predavanja su uvrštena u Program stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s dva (2) boda.

Više o programu Arhitektura i Naslijeđe saznajte ovdje ( http://www.d-a-z.hr/hr/ciklusi-programa/arhitektura-i-naslijede-iv,19.html ).


Ciklus predavanja Arhitektura i naslijeđe

Sekcija za Arhitektonsko naslijeđe DAZ-a pokrenula je seriju stručnih predavanja, tribina i prezentacija na temu arhitektonske baštine. Cilj ovog pvog programa je potaknuti aktivniji odnos arhitekata prema radu na zaštiti i očuvanju povijesnih prostora grada Zagreba.

Odabir tema obuhvaća raznovrsnu problematiku rada na arhitektonskoj baštini kojim se želi osnažiti stručna platforma i pristup projektiranju i planiranju u najvrijednijim gradskim prostorima. Predstavljaju se realizirani projekti i projekti u pripremi s naglaskom na specifičnost svakog pojedinog slučaja te se diskutira o polazištima koja se baziraju na stručnim konzervatorskim principima, istraživanju i kompleksnom sustavu vrednovanja. Pokazat će se principi rada na pojedinačnim zaštićenim kulturnim dobrima i u zaštićenim ambijentima.

Predavanja su popraćena pitanjima o zakonskim procedurama i važećoj legislativi u domeni glavnih zakona (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakona o gradnji i prostornom planiranju) te drugih zakona i propisa. Tribina problematizira raskorak između metodologija rada na arhitektonskoj baštini koja je definirana međunarodnim stručnim kodeksima i njihove primjene u našim zakonskim dokumentima i praksi. Diskusije poslije predavanja doprinose formiranju stavova i radu na zaštiti arhitektonskog naslijeđa. Uz predavanja će se organizirati obilasci uz stručno vodstvo.

Predavanja su uvrštena u Program stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s dva (2) boda.

Veselimo se susretima!


http://arhitekti-hka.hr/


Autor članka je F.I.L.M
( http://www.film-mag.net/article.php?article.13722 )