Logo


Naslov članka: ČOVJEK POSLIJE SVOJE SMRTI HODA GRADOM: U povodu 118. rođendana Miroslava Krleže (p)
Podnaslov:
Autor:
Tuesday 05 July 2011 - 19:04:03

U četvrtak 7. lipnja 2011.

ČOVJEK POSLIJE SVOJE SMRTI HODA GRADOM
(Kontejneri slobode)

U povodu 118. rođendana Miroslava Krleže, kao početak obilježavanja 30. obljetnice njegove smrti

Program:

13.00-15.00
HRVATSKO DRUŠTVO PISACA, Basaričekova 24 - Razgovor
- O aktualnosti Krležina dramskog djela i osvrt na recentna kazališna ostvarenja; Sudionici: Velimir Visković (moderator), Boris Bakal, Snježana Banović, Branko Brezovec, Tomislav Brlek, Dubravka Crnojević-Carić, Nadežda Čačinović, Stanko Juzbašić, Bruno Kragić, Igor Mandić, Predrag Matvejević, Zef Mirdita, Krešimir Nemec, Boris Senker, Gordana Vnuk, Vjeran Zuppa (Hrvatska), Jovan Ćirilov, Zoran Janjić, Borka Pavićević, Branimir Stojanović, (Beograd), Qerim Ondozi, Shkëlzen Maliqi (Priština).
- "Izlet/Rubu/Agram/U/Pameti/Na" - projekcija snimke razgovora/ performansa između Jovana Ćirilova, Zorana Janjića, Qerima Ondozija, Borke Pavićević i Branimira Stojanovića, koji se odigrao tog jutra u vlaku Beograd - Zagreb - po konceptu/scenariju Bacača Sjenki.

18.00 - 22.30
KINO TUŠKANAC, Tuškanac 1 - Filmski program
Krleža na filmu, u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom, Televizijom Srbije i Hrvatskom kinotekom, biti će prikazana dva programa koje će predstaviti Bruno Kragić i Tomislav Šakić:
- U 18h: "Put u raj" iz 1970. Igrani film Marija Fanellija kao jedini filmski uradak za koji je Krleža napisao originalni scenarij, produkcija Jadran Film, 103' (Uloge: Antun Nalis, Boris Buzančić, Branka Strmac, Ljuba Tadić, Relja Bašić, Jovan Ličina, Josip Marotti i dr.)
- U 20h: "Na rubu pameti" iz 1981. TV adaptacija Krležinog romana u režiji Slavoljuba Stefanovića-Ravasija, produkcija TV Beograd, 125' (Uloge: Ljuba Tadić, Olga Spridonović, Nikola Simić, Stole Aranđelović, Miša Janketić, Branka Petrić, Miloš Žutić i dr.)

20.00 - 22.00
KRLEŽINA REZIDENCIJA/MUZEJ, Krležin Gvozd 23 -
- "KRLEŽA - PARAFERNALIJE I" - predstavljanje projekta i izložbe Bacača sjenki - paralelne kronologije Krležine zagrebačke svakodnevice, od života do smrti, njegovog opusa i svjetske povijesti u tom razdoblju;
Urednik edicije: Bojan Mucko; Koncept: Boris Bakal;
(oblikovanje: Mare Šuljak; fotografije: Domagoj Blažević)
- "Kosovo i albansko - jugoslovenski odnosi" (odrednice iz građe za "Krležinu" Enciklopediju Jugoslavije), razgovor sa Zefom Mirditom, članom kosovske redakcije Enciklopedije vodi Branimir Stojanović
- "Izlet u Rusiju", predstavljanje međunarodne koprodukcije na osnovi teksta M. Krleže i po konceptu Jovana Ćirilova ( u produkciji CZKD, Beograd)

Projekt organiziraju Bacači sjenki, Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatski filmski savez (Zagreb) Centar za kulturnu dekontaminaciju (Beograd) te QendraMultimedia (Priština) uz pokroviteljstvo i podršku Gradskoguredazaobrazovanje, kulturui šport i MuzejagradaZagreba.

Dio programa ostvaruje se u okviru međunarodnog programa "Kontejnerislobode" (Freedom Containers)uz potporu Europskekulturnefondacije (ECF) i u partnerstvu Centrazakulturnudekontaminaciju, Centrazamirovnestudije(Zagreb) te QendraMultimedia.

Programe Bacača sjenki sufinanciraju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.


O projektu:

Ove se godine, 29. prosinca, navršava 30 godina od smrti vjerojatno najvećeg hrvatskog književnika i mislioca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Kažemo "vjerojatno", jer govorimo iz pozicije trenutka u kojem su vrijednosni sustavi u velikoj mjeri destabilizirani, a Krleža je sam po sebi predstavljao sustav vrijednosti kojim je, kroz svoje književno i intelektualno djelovanje, obilježio cijelo proteklo stoljeće na ovim prostorima.

Krležina je intelektualna i umjetnička pozicija pozicija heretika - onog koji se protivi svakoj ortodoksiji i konsezusu moći nad istinom: bilo da je riječ o nasilju Kraljevine Jugoslavije i njezinom sljepilu za male narode koji nestaju u njezinoj utrobi, ili o dominatnom većinskom nacionalizmu svog ili ma kog drugog naroda, bilo da se suprostavlja zvaničnoj marksističkoj ortodoksiji i njezinim agentima u politici i umjetnosti. Danas je pozicija intelektualca-heretika u našem "liberalnom" društvu rijetka i gotovo nezamisliva. Ova je godina stoga prilika da, kroz niz programa, revidiramo i reflektiramo Krležino djelo, između ostalog i kao zahtjev da tu ulogu nanovo definiramo i postavimo u aktualni kontekst.

Vratiti se Krleži nije samo pitanje povratka jednom od najvećih intelektualaca dvadesetog stoljeća nego je i pitanje vraćanja dvadesetom stoljeću i njegovim velikim temama koje danas izgledaju preozbiljne, preglomazne i neprimjerene nepodnošljivoj lakoći postojanja. Drugim riječima, baviti se Krležom znači ne samo tragati za razumijevanjem dvadesetog stoljeća iz perspektive naše povijesti, već u tom fundusu (ili ropotarnici, kako bi rekao Krleža) znanja i invencije iznaći inspiraciju i funkcionalno oruđe za intelektualni rad u dvadeset i prvom stoljeću u našim prilikama. Rječju, naše razumijevanje sebe samih nije moguće bez Krleže.

Baviti se danas Krležom znači i iznova definirati kulturne i intelektualne veze unutar regije. Krleža je, naime, obilježio generacije intelektualaca i umjetnika diljem bivše Jugoslavije, ali su, nestankom te države i snažnim zamahom novije povijesti njegovo djelo i misao marginalizirani. Utoliko, Krležu možemo "čitati" kao argument za ponovnu potragu za smislom "zajedničkog" - u ovom slučaju postavljenog na koordinatama Zagreb-Priština-Beograd, baš onako kako Krleža tokom cikličnih i povijesnih najezda nacionalizama nalazi izlaz u idealima kritičke ljevice, sa svom kompleksnošću i smislom za njen utopijski karakter. U posljednje se vrijeme iz raznih kutaka regije sve češće javljaju znaci potrebe za ponovnom aktualizacijom Krležinog djela, a ovaj program odgovora i na te zahtjeve.

Tako će 7. srpnja u programu "Čovjek poslije svoje smrti hoda gradom" sudjelovati, osim lokalne scene, i intelektualci i umjetnici različitih generacija iz Beograda i Prištine, koje se Krležom bave unutar projekta "Kontejneri slobode". Unutar tog segmenta bit će riječi i o njegovom doprinosu radu na odrednicama Kosovo i albansko-jugoslovenski odnosi u Enciklopediji Jugoslavije.

Program kojim 7. srpnja započinje obilježavanje Krležine obljetnice usredotočen je, s jedne strane, na Krležin zagrebački život i vezu s ovim gradom u kojem se rodio, umro i proveo veći dio života, te s druge strane, na aktualizaciju Krleže u širem kontekstu regije i Europe.


Autor članka je F.I.L.M
( http://www.film-mag.net/article.php?article.11939 )