Logo


Naslov članka: Knjiga 'Tabu' Stjepe Martinovića govori o trinaest umorstava u starom Dubrovniku (p)
Podnaslov:
Autor:
Sunday 15 May 2011 - 14:31:59

Stjepo Martinović
TABU
TRINAEST JEZOVITIH PRIČA O UMORSTVIMA
MEĐU SRODNICIMA, U REPUBLICI SVETOGA VLAHA,
OD XIV DO XIX STOLJEĆA

Arsiris
3/2011.
204 str. , meki uvez s klapnama
ISBN 978-953-56498-1-6
cijena: 129,00 kn



Dok je već više od 200 godina znanstvenicima dostupan obiman zapisnički materijal Kaznenog suda Dubrovačke Republike (Lamenta del Criminale) koji se odnosi na zločine počinjene među srodnicima, počinjene od XIV do XIX stoljeća, od gašenja te aristokratske državice na istočnoj jadranskoj obali ni traga knjizi/spisu br. 516 istoga suda – dokumentu s presudama i njihovim izvršenjima. Tako oni koji se bave (i) tim aspektom društvenih odnosa u Dubrovačkoj Republici mogu u beskraj istraživati faktografiju o umorstvima među pripadnicima obitelji, ali ne i doznati kako je sud proveo istragu u tim slučajevima, kako presudio – tko su bili suci, zapisničari, svjedoci... – i što je potom bilo s osuđenima i ostalim članovima njihovih familija.
Ali, ako se ništa ne zna o sudbini spisa br. 516, itekako se o njemu govori – što nadahnjuje jednoga osobitog momka, od one čudne vrste ljudi u kojih se ne zna kad (i gdje) prestaje genijalnost, a počinje ludost, da se posveti traganju za tim dokumentom... opsesivno, dakako, kao što u takvih intrigantna zamisao najčešće poprima boje misije. Lovro Krive Glave – taj momak, ispisan iz dubrovačke gimnazije zbog „nemogućnosti koncentriranog praćenja nastave, jer boluje od teškog poremećaja hiperaktivno-fluktuirajuće pažnje“, živi pod tim nadimkom, jer je, nesvjesno spoznavši da ono što traži neće naći ako ne „pomakne rakurs“, pa sve važno promatra iskosa – prevrće tavane i podrume, zalazi po starim kućama, privatnim zbirkama, ruševinama... i nalazi iznenađujuće povijesne relikte; budući da svojom ustrajnošću počinje izazivati zebnju vlasnika dijelova knjige br. 516, koja je tijekom stoljeća rasparčana među potomcima osuđenih ubojica, oni mu – znajući da će nešto od tog spisa naći kad-tad – počinju podmetati svoje papire, kako bi poveli tihi rat svrha kojega je oblatiti pripadnike obitelji s kojima žive u vjekovnoj omrazi.

Ali, nepredvidljive se okolnosti trojako umiješaju u Lovrovu potragu: ljudi koji mu nastoje pomoći, te ga nagovore da nalaze objavi u literarnoj obradi – kako bi se izbjeglo otvaranje starih rana nasljednika davnih ubojica, naiđu na „odbijenicu“ časopisa kojem ponude rukopis; osim dokumentiranih storija o umorstvima među srodnicima isplivaju iz kolektivne memorije i „zamračeni slučajevi“, priče o takvim zločinima što su preživjele u tajnim obiteljskim predajama; Lovro Krive Glave pogiba u bizarnoj prometnoj nesreći...

Ostaje rukopis s jedanaest priča s dokumentarnim zapletima i konfabuliranim razrješenjima – prikazima suđenja i presuda, po pronađenim dijelovima spisa br. 516 – obogaćen dvjema mračnim storijama iz kategorije legendarnih, onih o kojima se samo pamti da su se zbile, dok o njima nema nikakva pisanog traga.
„Ukoričena“ kao zbirka od trinaest jezovitih priča o umorstvima među srodnicima u Republici Svetoga Vlaha od XIV do XIX stoljeća, s prologom o njezinom nastanku, TABU je niz bizarnih dokumentarno-fikcijskih storija o jednomu osobitom aspektu društvene zbilje u državici o kojem je memorija lišena svake mrlje; ali, premda donosi mnoge pojedinosti o tom sloju dubrovačke zbilje u razdoblju od pola tisućljeća, ova knjiga nije sociološka studija ni povjesnica: ona je, premda zahvaća u mnoge relevantne slojeve stvarnosti Republike tijekom tih stoljeća, u prvom redu „folklorni krimić“, akribično ispisana storija o zločinima i suđenjima, koja – često s elementima mistike i fantastike – donosi krvavu zbilju dubrovačkoga kraja iz stoljeća siromaštva, društvene nepravde pod petrificiranom oligarhijom ultrakonzervativne i kseno-agora-fobične vlastele te sveopćeg beščašća.

Napisana raznolikim jezikom – u rasponu od rječnika i stila težačke svakodnevnice do sofisticirane retorike aristokratskog suda – ova je knjiga snažna lokalnog kolorita, ali u isti mah prožeta univerzalnim vrijednosnim kriterijima, jednako dubrovačka koliko i mediteranska, europska. Njezina posebna kvaliteta stoga jest i u tomu što Dubrovnik od 14. do 19. stoljeća – prikazom jednoga turobnog dijela socijalno-ekonomske i duhovne zbilje – uvodi u krug onih sredozemnih zajednica tog doba o čijoj socijalnoj patologiji (zahvaljujući i prebogatoj literarnoj obradi) znamo gotovo sve, dok o dubrovačkoj ni domaća javnost ne zna gotovo ništa.


Autor članka je F.I.L.M
( http://www.film-mag.net/article.php?article.11472 )