Logo


Naslov članka: Tribina s Amosom Ozom 17. ožujka 2011. u Kinu Europa (p)
Podnaslov:
Autor:
Saturday 12 March 2011 - 19:04:58

Amos Oz na tribini Razotkrivanje

Pozivamo Vas na tribinu sa svjetski poznatim izraelskim autorom Amosom Ozom u Kinu Europa, Varšavska 3 u četvrtak 17. ožujka 2011. u 19 sati

O književnosti, fascinantnim romanima, životu slavnoga pisca i drugim temama s Amosom Ozom razgovarat će Srećko Horvat.

'Priča o ljubavi i tmini' bio je bestseler diljem svijeta, a u Hrvatskoj je doživio tri izdanja. Povodom Ozova gostovanja iz tiska izlazi njegov kratki roman 'Iznenada u dubini šume', inspiriran bajkama koje je Ozu kao dječaku pripovijedala majka.

Amos Oz potpisivat će svoje knjige u knjižari Vuković & Runjić, Teslina 16 u subotu 19. ožujka 2011. od 11 do 13 sati

Amos Oz



Amos Oz rođen je kao Amos Klausner 4. svibnja 1939. u Jeruzalemu. Odrastao je u Jeruzalemu u Ulici Amos u četvrti Kerem Avraham, u kojoj je smještena radnja najvećeg broja njegovih romana. Ozovi su stavovi izrazito pacifistički u sferi politike i socijalnodemokratski u sferi socijalne ekonomije. Jedan je od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon Šestodnevnog rata. Učinio je to još 1967. u članku "Zemlja naših predaka" u novinama Davar. Jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now. Njegova prva zbirka priča Gdje šakali zavijaju izlazi 1965., a prvi roman Možda drugdje 1966. godine. Do sada je objavio devetnaest romana, među kojima se posebno ističu Moj Michael, Planina lošeg savjeta, Soumchi, Crna kutija, Fima, Pantera u podrumu, Isto more, autobiografski roman Priča o ljubavi i tmini te najnoviji Rimovanje života i smrti. Objavio je i niz esejističkih knjiga, od kojih valja izdvojiti U zemlji Izrael, Izrael, Palestina i mir te Kako izliječiti fanatika. Djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika. Redovito objavljuje eseje o politici, književnosti i miru. Pisao je za Davar, Yedioth Ahronoth, New York Review of Books i sve važnije svjetske dnevne novine. Amos Oz dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja.


Autor članka je F.I.L.M
( http://www.film-mag.net/article.php?article.10842 )