Logo


Naslov članka: Premijera ELEKTRE po Euripidu u režiji Damira Zlatara Frey (p)
Podnaslov:
Autor:
Friday 04 March 2011 - 09:35:09

ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE
Gradsko kazalište Pula

Svečana premijera: 4. ožujka 2011. u 20 sati
Premijera: 5. ožujka 2011. u 20 sati
Reprize: 6, 7, 8, 9. ožujka 2011. u 20 sati

Željka UDOVIČIĆ PLEŠTINA
Damir ZLATAR FREY

ELEKTRA
po Euripidu
prema preradbi Mani Gotovac iz 1988.


redatelj: Damir ZLATAR FREY



dramaturginja: Željka UDOVIČIĆ PLEŠTINA
koreograf: Damir ZLATAR FREY
skladatelj: Darko HAJSEK
scenograf: Damir ZLATAR FREY
kostimograf: Damir ZLATAR FREY
oblikovatelj svjetla: Raffaele CAVARRA
asistent redatelja: Manuel KAUČIĆ
asistentica kostimografa: Desanka JANKOVIĆ
asistent scenografa: Goran ŠAPONJA
jezična savjetnica: Branka CVITKOVIĆ
maska, šminka i frizure: Mirija KRALJ
voditeljica treninga: Elda KOSANOVIĆ RADOVIK


Likovi
ELEKTRA, Agamemnonova kći - Helena MINIĆ
OREST, Agamemnonov sin - Vasil ZAFIRČEV
KLITEMNESTRA, kraljica - Branka CVITKOVIĆ
EGIST, kralj - Tomislav KVARTUČ
SELJAK, Mikenjanin - Zoran KELAVA
ONA, Argivljanka - Lana GOJAK
ON, Argivljanin - Damjan SIMIĆ
ARGIVLJANI - David BELAS, Elda KOSANOVIĆ RADOVIK & Gordana ŠIMIĆ

organizator i inspicijent: Manuel KAUČIĆ


Elektra je sve osim savršene junakinje našega doba. Ta antiheroina nije pravedna osvetnica čija teroristička akcija umorstva vlastodržaca donosi očekivani boljitak, već je i sama, isto kao i njezin brat Orest, prije svega žrtva političke represije. Elektrino poniženje, siromaštvo, težak fizički rad, progon Oresta od političkih neistomišljenika – krvava je stvarnost koja oblikuje njenu stoljećima opjevanu volju i odlučnost, a sva ta buka i metež zločina i smjena vlasti rasadnik su u kojem najčešće uspijevaju baš pogrešne odluke protagonista. Elektra, žena opsjednuta osvetom oca, manipulacijom natjera brata Oresta da izvrši sam čin ubojstva i preuzme krivnju. Tek naknadno oboje spoznaju uzaludnost čina. I svojom nas sudbinom upozoravaju da začarani krug osvete za događaje u prošlim vremenima ne može donijeti mir, niti dozvoljava novi Početak.

Mit i sam Euripid, pa tako i mi tijekom rada na predstavi, koristimo tek kao svima poznatu priču koju je upravo stoga moguće prepoznatljivo konvertirati, uzimamo je kao sredstvo koje osigurava mogućnost da se analizira poslijeratno vrijeme (kod Euripida vrijeme je radnje poslije Trojanskog rata, a kod nas također ovo naše poslijeratno vrijeme okićeno počecima višestranačja, demokratskih promjena) obremenjeno naslijeđem, a istovremeno preplašeno onim što će doći. Tako mitski likovi postaju njegovi, ali i naši suvremenici – rastrgani prilikama koje su ih zatekle, moralnim dvojbama, pogrešnim odlukama slobodnim od Bogova.

Naš je razlog ili, bolje rečeno, potreba progovoriti, naravno, o aktualnom vremenu, otvoriti dijalog o pitanjima koja nas muče i okružuju – kao što i jest s jedne strane: pitanje i opravdanost osvete, nasilja u obitelji, ali i zloporabe položaja i ovlasti koju su u našoj priče sebi dozvolili kralj i kraljica, Egist i Klitemnestra, prevrtljivosti naroda koji se uvijek istim žarom priklanja pobjedničkoj strani, a s druge pak: problemi svima nama poznatog vlastohleplja, častohleplja, ali i ratova te povijesti koja u mnogome ne samo određuje, već i upravlja našom sadašnjošću.

Željka UDOVIČIĆ PLEŠTINA
dramaturginja



Autor članka je F.I.L.M
( http://www.film-mag.net/article.php?article.10771 )