Premijera predstave 'Petar Pan' u Zagrebačkom kazalištu lutaka (p)
press,Wednesday 20 January 2010
Zagrebačko kazalište lutaka
Premijera kazališne predstave 'Petar Pan' Zagrebačkog kazališta lutaka 22. siječnja 2010.
Zagrebačko kazalište lutaka
Sezona 2009./ 2010.
J.M. Barrie: PETAR PAN
Osobe
Petar Pan MATIJA PRSKALO
Mama Darling MATILDA SORIĆ
Tata Darling LUKA PEROŠ
Nana, dadilja BRANKO SMILJANIĆ
Wendy MARINA KOSTELAC
John KATARINA PERICA
Michael MAJA NEKIĆ
Zvončica MATILDA SORIĆ
Kapetan Kuka LUKA PEROŠ
Gusar Smee BRANKO SMILJANIĆ
Izgubljeni dječaci SINIŠA MILETIĆ, KATARINA PERICA
Divovski Krokodil IVICA ANIČIĆ
Tigrasti Ljiljan MAJA NEKIĆ
Dramaturška obrada i dramaturg MARIJANA FUMIĆ
Režija AIDA BUKVIĆ
Lutke i kostimi GORDANA KREBELJ
Scenografija i oblikovanje svjetla IVO KNEZOVIĆ
Glazba DAMIR ŠIMUNOVIĆ
Inspicijentica: Ljiljana Cindrić
Tehničko vodstvo: Ivica Susović i Ivan Vuković
Rasvjeta: Igor Matijevac i Dražen Dundović
Ton: Davor Brkić
Izrada lutaka: Gordana Krebelj i Sunčana Vrtarić
Krojački radovi: Tamara Šantek Zlatar
Rekviziterka: Julia Beraković
Stolarski i tapetarski radovi: Rudolf Balja, Tihomir Tursan i Igor Štrak
Obrada scenografije: Ivan Fazekaš
Majstor pozornice: Ivica Aničić
Pozornički tehničari: Vilim Sever, Leonard Mišić, Juraj Rendulić
O J. M. BARRIEU
Sir James Matthew Barrie danas se poglavito pamti kao tvorac Petra Pana, lika koji je opčinio filmske i kazališne redatelje, ilustratore i djecu diljem svijeta, ali je u svoje doba (1860. - 1937.) bio veoma uspješan dramski pisac, čiji su naslovi desetljećima ostajali na repertoaru. Karijeru je započeo kao novinar i romanopisac (prvi roman Auld Licht Idylls objavio je 1888.), ali njegove prve romane kritika nije dobro prihvatila pa se ubrzo posve posvetio kazalištu, koje je u njegovo doba u Londonu bilo u punom cvatu. Opisujući svoj književnički razvojni put, od dječaka opčinjenog osamljenim otocima i brodolomima, Barrie piše da je, kad je malo odrastao, pročitavši u uglednom književnom časopisu tiradu protiv pustolovne književnosti, sve svoje knjige te tematike zakopao u dvorištu. Kad je još malo odrastao, počeo je sanjati o tome da doista postane istraživač tajanstvenih otoka, a ne samo čitatelj. Premda je taj san s vremenom napustio pod pritiskom krute stvarnosti, ipak se nije zadovoljio time da bude puki «uživatelj», već je postao stvarateljem samotnih otoka, a među njima je bio i otok Petra Pana. Zanimljivo je da su mu, kako je stario, izmišljeni otoci postajali sve mračniji, vjerojatno zato, piše, što je bio prisiljen naučiti pisati lijevom rukom (desna mu je otkazala), a očito se „lijevom rukom misli mračnije“. Doista, njegova kasna drama Mary Rose, o djevojčici koju s pustog otoka vile odvode u svoju zemlju, veoma je mračna interpretacija njegove omiljene teme: sraza svijeta mašte i normalnosti svakodnevice. Među njegovim ostalim dramskim tekstovima valja izdvojiti «Hvalevrijedni Crichton» (1902.), «Što svaka žena zna» (1906.), i «Dragi Brute» (1917.). Zanimljivo je da se među mnogim slikama i predodžbama koje je Barrie donio na svijet ubraja i ime Wendy, koje je Barrie izmislio prema izgovoru riječi «friendy», jedne male djevojčice koja nije znala reći «r».
O PETRU PANU
Malo je poznato da se Petar Pan prvo proslavio na kazališnim daskama, a tek onda obišao svijet zahvaljujući istoimenom romanu. Lik Petra Pana prvi put se pojavljuje u romanu Jamesa Matthewa Barriea The Little White Bird, a glavni lik postaje u drami Peter Pan, praizvedenoj 1904., za kojom je ubrzo slijedio nastavak Peter Pan in Kensington Gardens. Predstava je bila toliko popularna da je Barrie 1911. romanizirao dramu pod naslovom Peter and Wendy. Zanimljivo je da posljednji prizor romana, u kojem Wendyna kći Jane odlazi s Petrom u Nigdjezemsku, nije bio dio izvorne predstave, već je dodan na zadnjoj izvedbi četvrte sezone, kao veliko iznenađenje za publiku, koja je tada već dobro poznavala priču. Velik broj prizora dodavan je i izbacivan tijekom godina izvođenja, jer je pisac bio uključen u rad kazališta, opipavao bilo publike i unosio izmjene zahvaljujući kojima je djelo postajalo sve dojmljivije. Barrie navodi brojne anegdote iz dugogodišnjeg izvođenja predstave na londonskoj pozornici, među kojima je i pripovijest o glumcu koji je glumio psa Nanu a koji je, kad je morao u rat, naučio svoju ženu da preuzme ulogu dok se on ne vrati s bojišta. Komad je praizveden 27. prosinca 1901. u Londonu.
Velik utjecaj na Barriev književni svijet imala je obitelj Llewelyn Davies, a poglavito njihovih pet sinova. Njegovi imaginarni svjetovi izrasli su iz maštovitih igara s dječacima, među kojima su pusti otoci, gusari i brodolomi zauzimali važno mjesto. Barriev odnos s tim stvarnim «izgubljenim dječacima» bio je, međutim, obojen i boli, jer se njegov miljenik Michael utopio, a nakon smrti obaju roditelja, Barrie je svim dječacima postao skrbnik do punoljetnosti.
Baš kao što je njegovo životno iskustvo mješavina mašte i boli, tako je i lik Petra Pana slojevit i višeznačan. On je toliko zaokupio maštu čitatelja da je zacijelo utjelovio nešto više od zaigranog duha mašte. Petar doista nije jednobojan lik, već izmiče jednostavnim određenjima. Premda je u prvome redu zaigran i zavodljiv dječak, iza djetinje vanjštine kriju se značajke arhetipskoga Pana. Pan je grčki bog kozjih nogu, družbenik nimfi, pastoralno božanstvo koje opčinjava svojim sviralama, ali iz njegova imena izvedena je i riječ panika, jer Pan usađuje strah na samotnim mjestima. Pan je stoga idealno utjelovljenje svijeta mašte kakav je Barrie želio dočarati: istodobno čudesna i pogibeljna, zavodljiva i neodgovorna, mašta je u Barrievom književnom svijetu poput podmorskog kraljevstva − velebno je i privlačno, ali ljudska bića ondje ne mogu dugo disati, premda uzbudljive pustolovine i čudesne prizore mogu prenijeti natrag u svoj svijet, gdje postaju priče za laku noć ili umjetnička djela, kao u slučaju J. M. Barriea.
Zagrebačko kazalište lutaka
Ravnatelj: Nikola Ćubela, prof.
Umjetnički voditelj: Zoran Mužić
Uprava: Trg kralja Tomislava 19
Ulaz za publiku: Ulica baruna Trenka 3
Tel. 01/48 78 444
E-pošta:
kazaliste.lutaka@zkl.hr
E-glasilo: www.zkl.hr
Urednica: Petra Mrduljaš
Fotografije: Radomir Sarađen
Grafičko oblikovanje i tisak: GIPA Zagreb
Ocjena:
