najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Tko je novinarima ukrao solidarnost?
press,Saturday 05 December 2009

HND

02. prosinca 2009

Promjena društveno-političke klime i diktat kapitala uništavaju novinarstvo.

U utorak, 1. prosinca u HND-u je održan okrugli stol Sumrak novinarstva na kojem su sudjelovali Dejan Kršić, Nataša Škaričić, Gordan Malić, Vesna Roller, Trpimir Matasović, Helena Puljiz, Vesna Kesić, Srećko Pulig, Hrvoje Appelt, Goran Šikić, Marko Strpić i Marko Rakar.

Ovaj okrugli stol, drugi u nizu ciklusa Doba medija, bio je posvećen detektiranju ključnih problema struke danas te promišljanju mogućih izlaza iz stramputica i zastranjenja u kojima se našlo što svojom inertnošću, ali ponajviše promjenom društveno-političke klime i diktata društveno-političkog uređenja.

U uvodnom izlaganju, Dejan Kršić je prezentirao okvirne promjene medijskog krajobraza ističući kako je primarna razlika u medijima današnjice u odnosu na devedeste godine prošlog stoljeća ta što je čvrstu političku diktaturu kreiranja medijskog sadržaja zamijenila još čvršća i bezličnija diktatura kapitala i tržišnih moćnika. Istaknuo je kako su mediji i novinari, uvijek skloni samosažaljevanju, no da istodobno nisu sposobni krivca za cijelu situaciju potražiti u samima sebi. Nadalje, nepouzdanost informacija i smanjanje povjerenja od strane publike, Kršić smatra posljedicom nesposobnosti medija da kreiraju sliku i narativ društva, a njihova moć opada zbog nedostatka dugoročnog planiranja tema i neznanja kako napraviti i nametnuti važne teme.

Nataša Škaričić se pak suprotstavila tezi kako je politički utjecaj manji te naglasila kako je on jednako jak i jedanko vidljiv, samo da se radi o promjeni modela kojim se na medije utječe. Krizu vidi kao posljedicu čitavog niza razloga među kojima su nedostatak kompetencije novinara, nepostojanje institucije koja nadzire i evaluira medije te iščezavanje moralne odgovornosti. Kao ključni pak problem izdvojila je krupciju - staru rana čitavog društva - koja je medije "zagadila do neviđenih razmjera".



Gordan Malić smatra da se osnovna promjena dogodila uvođenjem i provođenjem neoliberalizma ponajviše od mandata Ive Sanadera, ali i prije, od vremena Ivice Račana, čime su iščezle ideologije koje su prije oblikovale medijski prostor, a da je na njihovo mjesto zasjela druga ideologija – novac – koja je dovela do dezideologizacije pa time i unifikacije medijskog prostora. Onaj problem pred kojim su novinari nemoćni jest monopolizacija, ali ne vidi i rješenje tog problema, osim u nekom revolucionarnom pokušaju i ustanku.

Iako bi HND trebao biti to mjesto koje će novinare okupiti i ujediniti, njegova nemoć i dugogodišnja pasivna pozicija nisu ga profilirale u to tijelo koje će mobilizirati struku. Vesna Roller ističe kako HND reagira onoliko koliko je u njegovoj moći, ali da se malo toga može napraviti dok medijske kuće ne uvedu statute medija koje su obavezne imati, a kod nas ih ima svega jedan tiskani medij. HND pak nije regulator pa iz te pozicije može samo prozivati, ali ne i provoditi bilo kakve penalizacije ili djelovati korektivno.

O novoizglasanom Kodesku časti na nedavno održanoj skupštini HND-a više je govorio Trpimir Matasović prezentirajući ga kao osuvremenjen dokument profesionalno-etičke norme koji adekvatno reagira na promjenu društvene i medijske klime.

Helena Puljiz današnju situaciju vidi bitno gorom od one koja je vladala u vrijeme Tuđmanove diktature, jer su u to doba unatoč vrlo strogo kontroliranom sadržaju, ipak postojali i Arkzin i Feral Tribune za razliku od današnjeg prostora koji je u potpunosti lišen svakog slobodnog i drugačijeg medija, gdje se krši sloboda govora, a cenzura i medijsko prešućivanje aktualnih i važnih tema gotovo su svakodnevna pojava. Kada bi se pak osnovalo Nacionalno Vijeće za medije (u kojem bi bili predstavnici novinara, nakladnika i javnosti) mogao bi se zavesti kakav-takav red u podivljalom prostoru, smatra Puljiz. Istodobno, problematičnim smatra i činjenicu da Internet još uvijek nije shvaćen kao ravnopravan medij i medijski prostor.

Pored Helene Puljiz koja se dotaknula obrazovanja, Vesna Kesić ga je izdvojila kao jedan od ključnih nedostataka nužnog za očuvanja digniteta struke pridodajući također i potrebu za medijskim aktivizmom (monitoringom) te uvođenje principa regulacije i samoregulacije. Nedostatak pismenosti smatra posljedicom nedostatka centara i instituta, zbog čega i dolazi do nerazumijevanja struke i politike kreiranja medija, što u konačnici pak vodi prema ovakvom stanju medija.

Srećko Pulig se, referirajući se na Rastka Močnika, dotaknuo slobode govora koja je konotirana primarno iz negativne perspektive, dakle 'određuje se da neće biti zapreka slobodi govora'. Iznio je i tezu kako u današnjem, homogeniziranom društvu u stvari više nisu potrebni mediji ovakvi kakvi postoje, već da mu je potrebno kreirati protujavnost koja bi sprečavala javnost. Iako to danas ne zvuči realno, misli da su danas moguće i nužne "privremene autonomne zone" koje djeluju i produciraju glasila prema vlastitim potrebama i u cilju borbe za određeni tip interesa. U tom je kontekstu istaknuo primjer Skripte, glasila studentske blokade, kao najbolji medij danas.

Hrvoje Appelt smatra da je pozicija novinara danas zastrašujuća jer ne postoji nikakva zaštita prava i sloboda. Budućnost djelomično vidi u Internetu, ali i ističe kako on nije dovoljno snažno zaleđe za ono što bi uloga medija trebal biti. Optimističan pak pogled ima na društvo u recesiji koje je počelo razmišljati o potrebi za promjenom i načinima kako pomaknuti stvari na bolje, a kao jedan od ključnih preduvjeta za to ističe nužnost ujedinjenosti struke.

Goran Šikić se osvrnuo na istraživanje provedeno na Sveučilištu Columbia u kojem je iznesena teza da je logičan izlaz iz trenutne situacije medijskog sunovrata kreiranje sustava u kojem bi medijske kuće postale neprofitne. U tom se smislu na njegovo izlaganje nadovezao i Marko Strpić koji smatra da komercijalni mediji zastupaju interese političke i ekonomske moći te da imaju ulogu onih koji pripremaju teren za promejne u društvu koje se trebaju dogoditi. Kao jedini izlaz iz ovakvog postava vidi upravo u neprofitnim medijima koji su oslobođeni od interesa kapitala, a s fokusom na društveni i javni interes čime postaju konkretni akteri u djelovanju i otvaranju gorućih tema i problema. U tom je pak prostoru ključan problem trajna egzistencijalna neizvjesnost.

Marko Rakar je govorio iz perspektive građanskog novinarstva koje donosi promjenu situacije u budućnosti te naveo kako je novinarska struka zanemarila intelektualno vlasništvo koje je prestala i cijeniti i čuvati.

Uz više manje slične dijagnoze problema i poneke sugestije kako bi se iz trenutne situacije struka i mediji mogli spasiti, jasno je da postoje brojne razine na kojima treba raditi – nema tijela koja su ovlaštena za provođenje zakonskih regulativa u djela, nema institucija koje bi pratile, ocjenjivale i nudile strateške planove i lijekove za situaciju/e, nema mehanizama koji štite struku i novinare, nema snažnih alternativa trenutnom mainstreamu. Sve ovo treba izgraditi i stvoriti. Budući da postojeći sustav nije dostatan i zainteresiran za provedbu i uspostavu navedenih mehanizama, postavlja se pitanje tko će ovaj posao obaviti umjesto njega? Čini se da će posao morati obaviti sami novinari i tako se pridružiti nizu drugih profesija i aktera koji u nedostatku interesa javnih institucija da provode promjene, sami moraju preuzeti stvar u svoje ruke, zauzeti proaktivnu poziciju i zagovarati svoje interese.

No, da bi se krenulo ovim putem, važno je probuditi solidarnost i ujedinjenost među novinarima koja trenutno itekako nedostaje. Tek zajedničkim snagama moći će ostvariti kakve takve pomake. Stoga je odluka HND-a na Skupštini održanoj krajem studenoga u Opatiji da se 10. prosinca organizira prosvjed novinara jedan od koraka koji će možda doprinijeti ujedinjavanju struke i možemo se nadati da ovo neće biti samo još jedan, jednokratan krik u vjetar. Isto tako, nadajmo se da ovo neće biti rijetka kap u moru aktivnosti i akcija koje će biti poduzete, već poticaj za buduće učestale poduhvate. Važno je ne gubiti vjeru da su promjene ipak moguće.


Objavila: antonija@kulturpunkt.hr, 02. prosinca 2009, 17:44

Tekst je preuzet s web stranice kulturpunkt.hr
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1643
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt