najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Razgovor s filmskim redateljem Draženom Žarkovićem
Dražen Žarković i Robert Jukić,Tuesday 06 March 2007





Pitanje: Da krenemo ‘u sridu’: kako je danas biti redatelj u Hrvatskoj? Kako je biti redatelj na Hrvatskoj televiziji?

Odgovor: Zahvaljujući boomu komercijalnih televizija i sve jačoj konkurenciji, posla za redatelje ima više nego ikada, međutim istovremeno negativna strana te pojave je sve izrazitije opadanje kvalitete TV proizvoda, naročito onih igranih. Povremeno imam dojam da je jedino bitno snimiti četrdesetak minuta "nečega" da bi marketing imao u što ubaciti reklame. Hrvatska televizija je na sreću ili na žalost ostala posljednja oaza u kojoj je još povremeno moguće napraviti neki autorski rad (dokumantarni film, primjerice) za što su komercijalne televizije potpuno nezainteresirane. No budući je rukovodstvo HRT-a po meni potpuno krivo shvatilo ulogu javne televizije i upustilo se u bitku s komercijalnim televizijama, te neprijatelja nastoji potući njegovim oružjem (kvizovi, talk i reality showovi), sasvim je izgledno da će vremenom takve stvari postati nemoguće snimati i na HRT-u ukoliko ih neznani netko ne natjera da se čvršće drže zakona o javnoj televiziji.

P: Da li je bitno za ‘redateljski zanat’ završiti filmsku akademiju ili se i laik može baviti režiranjem filmova? Mislim na hrvatske uvjete. U Americi su drugačiji uvjeti i na ovom području, uzmimo samo primjer Tarantina…

Odgovor: Stalno ponavljam da je ono najbitinije (iako naravno ne i jedino) što mi je omogućilo školovanje na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti bio ulazak u krugove ljudi koji se bave filmom. Budući smo mi društvo u kojem manje više sve funkcionira preko neke vrste veze ili nazovimo to "preporuke, već gotovo samim upisom na Akademiju mladi ljudi po nekom čudnom automatizmu postaju dio filmskog establišmenta u Hrvata što se i meni dogodilo. Puno je teže iako ne i nemoguće u tom svijetu uspjeti kao autsajder. Što se tiče budućnosti, tehnološki (prvenstveno informatički) progres radi za "amatere", odnosno ljude bez zvanične filmske naobrazbe. Ono što je u prošlosti film u najvećoj mjeri činilo elitističkom umjetnošću jest njegova tehnološka nedostupnost običnom smrtniku, odnosno basnoslovne cijene koštanja tehničkih usluga. Da se razumijemo film i je danas izuzetno skup u usporedbi s nekim drugim granama umjetnosti, međutim činjenica je da ja danas bez nekih prevelikih ulaganja mogu u kućnoj radinosti (na vlastitom malo jačem kućnom računalu) proizvesti dokumentarni film, koji u tehničkom smislu neće pretjerano odudarati od nekog proizvedenog na HTV-u, primjerice.

P: Vaš drugi igrani film, koji ste snimili s koredateljem Pavom Marinkovićem, ‘Trešeta’ proglasili smo najboljim filmom u 2006. godini i dodijelili mu naslov F.I.L.M. magneta. Kako je došlo do ideje da snimite ‘Trešetu’?

Odgovor: Trešeta je zapravo "dijete" mog stalnog suradnika, prijatelja, pisca, scenarista i bivšeg urednika u Dramskom programu HRT-a, Pave Marinkovića. On je scenarij isprva pisao za sebe u namjeri da ga sam režira u niskobudžetnoj privatnoj produkciji, no međutim čitava priča se izjalovila i on je naposlijetku projekt ponudio svojoj matičnoj redakciji, gdje naišao na dobar prijem, no međutim u Dramskom su programu inzistirali da mu pridruže redatelja/supervizora, pa je tako ta funkcija ponuđena meni, budući smo Pavo i ja već nekoliko puta do tada uspješno surađivali i u kreativnom se smislu dobro razumijemo. Predlažem da za više detalja upitate Pavu osobno...

P. Kakav je život filma kad se snimi? Da budem konkretniji, ima li autor još uvijek kontrolu nad filmom ili je za njega stvar gotova, a producent nastavlja s pravima i obvezama…

Odgovor: Hrvatska je kinematografija nažalost još uvijek "autorska" što znači da se za glavnog nosioca projekta kod nas još uvijek smatra redatelj. Ova činjenica ima svojih dobrih strana, međutim u praktičnom smislu to najčešće znači da većina tereta oko promocije i života filma nakon završenog snimanja pada na redatelja. Pa i vi sami ste nakon odluke da "Trešeti" dodjelite naslov FILMmagnet-a, najprije kontaktirali mene, a ne producenta filma Hrvatsku televiziju, kao što bi bio red da se nalazimo u "producentskoj" konematografiji.

P: Kakva je bila financijska konstrukcija ‘Trešete’ i koja je (kolika) uloga bila Hrvatske televizije?

Odgovor: "Trešeta" je snimljena kao "televizijski film" u potpunosti sredstvima HTV-a, što znači da je njen budžet bio daleko manji od budžeta filmova snimljenih novcem Ministarstva kulture, koje je u priču oko Trešete ušlo tek kad je film bio završen i financiralo je prebacivanje filma na 35mm filmsku vrpcu za potrebe prikazivanja na festivalima dugometražnog igranog filma.

P: Po odnosu prema Vašem filmu, ostaje dojam da je poslužio za krpanje glavnog programa Pulskog Filmskog Festivala, bez konkurencije za neku od nagrada...

Odgovor: Mislim da takav dojam u priličnoj mjeri odgovara istini, što je standardna uloga TV filmova prebačenih na 35-icu i ranijih godina. Takav je uostalom bio slučaj i s mojim prvim dugometražnim igranim filmom "Ajmo žuti!"

P: Pulski žiri očigledno nije ozbiljno shvatio Vaš film, ali neki drugi jesu. Gdje je i kako do toga došlo?

Odgovor: Meni kao autoru uvijek je nazahvalno komentirati mišljenja raznih žirija ili filmskih kritičara o mojim vlastitim filmovima. Sebe zaista ne smatram osobito kontroverznom ili kompliciranom osobom međutim ocjene svih mojih filmova do sada uvijek su se kretale od jedne do druge krajnosti. Tako bih za jedan te isti film od različitih ljudi uvijek dobijao ocijene od minus nedovoljan do plus odličan. Uvijek kažem kritičarima kako svatko od njih o mom filmu ima samo svoje mišljenje, dok ja kao autor o svom filmu imam sva njihova mišljenja i kada se ona toliko radikalno razlikuju, teško je procijeniti nekakvu "objektivnu" kvalitetu filma. Takve slučajeve obično nastojim rješavati statistički, podjelim ocjene različitih gledatelja s brojem ispitanika i nastojim dokučiti nekakvu "prosječnu" ocjenu, tako je bilo i sa Trešetom, iako je za mene stvar zapravo vrlo jednostavna, napravio sam film najbolje što sam znao u datom trenutku i postojećim uvjetima, pa tko voli nek izvoli.

P: Vi ste prije završetka Akademije radili u Zagreb filmu kao animator i fazer. Kakov je to posao, i u kakvom je odnosu Vaše prethodno radno iskustvo s Vašim današnjim poslom ?

Odgovor: Ja sam zapravo kao klinac želio biti strip crtač, pa budući mi to nije uspjelo rad na animarnom filmu u Zagreb filmu bio je najbliže što sam se uspio približiti crtačkom poslu u profesionalnom smislu i zapravo mi je poslužio kao prelaz prema igranom filmu. U Zagreb film sam došao na početak njegovog kraja, ubrzo nakon toga uspio sam upisati Akademiju i tako je okončala moja kratka crtanofilmska karijera, međutim to mi je iskustvo i dan danas vrlo korisno, jer sam jedan od rijetkih redatelja koji redovito crta storyboarde za svoje filmove što uvelike olakšava komunikaciju s filmskom ekipom.

P: Koliko Televizija može utjecati na Vaše stvaralačke odluke?

Odgovor: Zavisi o kakvom je projektu riječ. Ako nudim HRT-u autorski dokumentarac, manje više sam ja taj koji donosi sve bitnije odluke uz dužne konzultacije s uredništvom naravno, međutim ako netko angažira mene i moje redateljske usluge kao najamnu radnu snagu, moje je da slušam, trpim i napravim što se od mene zahtjeva - malo karikiram naravno, ali nije daleko od istine.

P: Vaš prvijenac ‘Ajmo žuti!’ također je bio rađen u televizijskoj produkciji. Što je na kraju bilo s tim filmom i kako ste zadovoljni s njegovim ocjenama?

Odgovor: Na engleskom postoji jedna zgodna fraza "mixed fillings" iliti pomješani, dvojaki osjećaji, to je ono što me preplavljuje kad se sjetim svog debitantskog filma. I taj je projekt poput "Trešete" nastao kao TV film u produkciji HTV-a, također je pokrpao rupu u programu ondašnjeg Pula film festivala, te isto tako ostao kratkih rukava, odnosno otišli smo kući bez i jedne nagrade. Za razliku od "Trešete" išao je u kino distribuciju gdje je jedva skupio 3000 gledatelja, a niti po festivalima nije imao nekog prevelikog uspjeha ("Srebrna maslina" - 2. mjesto u kategoriji TV fima na festivalu u Baru, Crna Gora). Kad se stvar ovako sagleda čini se kao popriličan fijasko, međutim s druge strane film je na televiziji za koju je i sniman imao odličnu gledanost i vremenom se stvorila baza vjernih ljubitelja tog filma. Kad se sada osvrnem iza sebe čini mi se da zaslužuje solidnu trojku, međutim ostaje pitanje koliko je prebacivanje na kino format imalo smisla. "Trešetu" smatram daleko zrelijim i boljim ostvarenjem, pa me tim više čudi njena slična sudbina, međutim tek je izlaskom "Trešete" van granica domaje njena vrijednost počela izlaziti na vidjelo, jer su uslijedili brojni pozivi na strane festivale (Mannheim, Kairo, Bergamo, Bukurešt, itd...)

P: Srednjometražni prvijenac ‘Novogodišnja pljačka’ iz 1997. dobio je Oktavijana (nagrada filmskih kritičara) na Danima hrvatskog filma. Što Vam znači ta nagrada i što danas mislite o tom svom filmu?

Odgovor: Pokušao sam ga gledati nakon dugo vremena i odustao nakon 5 minuta, prestrašno, no takav je moj stav prema svim starijim radovima. Kao i o kasnijim dugometražnim filmovima i o "Novogodišnjoj pljački" sam se svega naslušao. Na Danima filma "Novogodišnja pljačka" dobila je prosječnu ocjenu Društva filmskih kritičara ako se dobro sjećam nešto preko 4,0 "Ajmo žuti!" je navodno dobio skoro 3,5 dok je "Trešeta" prošle godine ocijenjena daleko najgore 2,75 što bi značilo da je od ova tri filma "Trešeta" najgori, a "Novogodišnja pljačka" najbolji film, iako je po mom čvrstom u vjerenju situacija potpuno obrnuta, no to prepuštam savjesti Vas filmskih kritičara...

P: Kakvi su Vam planovi, da li ćete uskoro opet stati iza kamere?

Odgovor: Moji planovi sežu najviše nekoliko mjeseci unaprijed. Trenutno dovršavam montažu igrane serije koju sam radio po narudžbi. idem na fond s novim dugometražnim projektom, a što ću raditi na jesen nemam blagog pojma, no sve me više privlači rad u kućnoj radinosti i gerilskoj produkciji, s tek neophodnim brojem suradnika...
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1643
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt