najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Otvorenje izložbe troje mladih kipara Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (p)
press / ,Wednesday 22 February 2012



Poziv na otvorenje izložbe Oni dolaze.. Jelene Azinović, Maje Pezelj i Petra Popijača u subotu, 25. veljače, s početkom u 12 sati u Galeriji SC. Izložba je otvorena do 3. ožujka radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.




Na izložbi su predstavljeni radovi troje mladih kipara Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radovi se povezuju u smislu figuracije, postavljene u različit sadržajni koncept. Jelenin ispituje fizičke ekstreme ljudskog tijela kojima naginje vrednovanje određenih 'tipova ljepote' i njihovu pogubnost, Petar u svojim odljevima lica, postavljenim na zid, istovremeno unosi ozbiljnost i dozu humora dok je Majina figuracija u ambijentalnom kontekstu postavljena u svrhu iskazivanja nematerijalnog, duhovnog poimanja tišine.
Jelena Azinović: Diplomski rad Središnja tema i predmet istraživanja Jelenina rada jest ljudsko tijelo pomoću kojega ispituje prekoračenja granica estetskih pojmova lijepoga. Kroz opreku lijepo-ružno propituje uvjete poimanja tih kategorija i načine vrednovanja njihovih ekstrema. Budući da implicira na potencijalnu šarolikost u individualnim načinima interpretiranja rada, skulpturama ne daje konkretne nazive (što potvrđuje nazivom rada – Diplomski rad).
Žene su, za razliku od muškaraca, u većoj mjeri pogođene problemom poremećaja u prehrani. Dok modna i kozmetička industrija reklamama potiče strah od debljanja i podržava ideale koji štete zdravlju, pretilost je u medicinskim studijama označena kao epidemija 21. stoljeća. Također, aktualan je predmet istraživanja u sociologiji i psihologiji.
Čitava forma i izvedba skulptura na tehničkoj razini podređena je skulpturi kao nositelju ideja. One su vizualno povezane jednakim pristupom u izvedbi (jednaka visina i stav, isti materijal), u fizičkoj stagnaciji, tj. nepokrenutosti i zaustavljenosti u jednom tjelesnom stanju. Jelena suptilno postavlja pitanja, ne samo o poimanju ljepote, nego i o fizičkim granicama ljudskog tijela čije su krajnosti vidljive kroz Pretilost i Neuhranjenost. Krajnosti i njihove ekstremne pojavnosti inspiracija su mnogim umjetnicima jer se upravo njihovim istraživanjem lakše ispituju koncepti i provjeravaju nazori. U radu se može primijetiti i društveni angažman, no prisutno je i ograđivanje od tautologičnosti same sintagme umjetnosti i društvenog angažmana. Društvo u kojem živimo nameće ideale ljepote kao normative pomoću kojih tržište plasira proizvode kojima ostvaruje dobit, često nauštrb zdravog razuma.
Postavivši dva ekstremna rezultata istoga ishodišta – poremećaja u prehrani – jedan do drugoga, Jelena u nama izaziva sudar emocija i nazora, navodi nas da propitamo vlastite koncepte ljepote/ružnoće i zdravlja, posljedično nas potičući na društveni angažman.
Maja Pezelj: Tišina Ono što se uobičajeno smatra tišinom zapravo je polje koje se otvara prostranim mogućnostima. Jedno od njih su zvukovi ambijenta, sveprisutni zvuci koje je ponekad teško ignorirati, posebno u situacijama kada tišina određenog trenutka dobiva posebnu glazbenu notu (kao u Majinom radu). Poetičnost figura u Tišini dodatno je naglašena zvukovima koji nastaju pokretima promatrača. Tišina sadrži cijelo polje zvukova, a ovaj izdvojen trenutak svakodnevice pokazatelj je tišine kao unutrašnjeg mira. Očituje se smirenošću muškarca i žene povezanih u introvertiranosti vlastitih stanja. Tišina govori kada je naša svijest svjesna druge razine života našeg unutrašnjeg postojanja, a vanjska je manifestacija tišine znak te svijesti.
Ispitujući mogućnosti tišine, John Cage ukazuje kako ne treba olako shvaćati zvuk tišine koja protječe našom svakodnevicom. Znakovito je spomenuti njegov rad koji ispituje mogućnosti tišine, a istaknut je u poznatoj skladbi 4’ 33' (tri stavka, bez ijedne odsvirane note) kojom je želio omogućiti slušateljima da čuju zvukove svoga okruženja, umjesto da čuju samo glazbu kroz 4 minute i 33 sekunde. Zvukovi tog okruženja naša su svakodnevica, dokazujući kako pojam apsolutne tišine uopće ne postoji. Maja ovim radom ukazuje na aktivno promišljanje Tišine. Promatračeva pokrenutost i pokret proizvode zvuk različitog karaktera i trajanja što potvrđuje i aktiviranost prostora. Maja ne koristi kiparsku formu isključivo na tehničkoj razini, nego ju stavlja u službu ostvarenja te komunikacije. Tihoća Tišine je zapravo izvor traganja za riječima koje bi je, u nemogućnosti shvaćanja, barem opisale. Martin Heidegger i Ludwig Wittgenstein propituju izrecivo i neizrecivo. Za Martina Heideggera “Govor govori jer je zvuk tišine. Tišina smiruje dovodeći svijet i stvari do njihove biti”. Za Heideggera riječ ne komunicira, već aludira jer je govor u čovjeku, ali nije od čovjeka; on je “dar bitka”, a poezija jezikom aluzija može ukazati na neizrecivo. Ludwig Wittgenstein ističe “O onome, o čemu se ne može govoriti, mora se šutjeti”. Tišina ne označava susprezanje od govora, nego aktivnu tišinu. Wittgenstein i Heidegger dovode u pitanje neizrecivo što je jasna poveznica s Majinom Tišinom. Međutim, ovaj rad ne istražuje tišinu kako bi se ukazale njene granice, nego mogućnosti vedrine susreta u tišini.
„Život i umjetnost širi su od uskih granica izrecivosti“ – između ostalog, objavljuje Tišina.
Petar Popijač: Zid govori Dok Majinu Tišinu ''prekidaju'' zvukovi uzrokovani pokretom tijela, Petar prekida šutnju i – Zid govori. Petrova instalacija na zidu sastavljena je od gipsanih odljeva fragmenata ljudskog lica, usta. Jedna usta su u cijelom nizu otvorena i predstavljaju ''najglasniju'' varijantu govora dok su ostala zatvorena i predstavljena različitim facijalnim ekspresijama. Kroz rad, Petar promišlja o slojevitosti značenja pojma zida kroz povijest i o značenju zida kao prepreke u komunikaciji. Time nastoji ukazati na kompleksnost značenja zida i njegova govora koje svaki promatrač može individualno doživjeti, odnosno ''čuti''.
Nekolicina umjetnika ispitivala je groteskne mogućnosti izraza lica na vlastitom licu. Dok Franz Xaver Messerschmidt radi serije grotesknih alabastrenih i brončanih glava, koristeći vlastito lice kao predložak, Georges Demeny proučava rad facijalnih mišića kroz minimalne promjene na vlastitu izrazu lica kroz kronofotografiju. Međutim, pozitivizam istražuje isključivo fizičku manifestaciju promjena na licu. Upravo je Bruce Nauman duhovito koristio prazni atelje te je vlastito lice, vlastiti lik, koristio za različite načine umjetničkoga istraživanja i izražavanja ekstremiteta izraza lica. Sam je sebe ''pretvorio'' u živu skulpturu s temom Duchampove Fontane. Njegov rad istovremeno spaja ozbiljnost i humor, a ta dualnost tumačenja uvelike se može povezati i s Petrovim radom. Rad se može shvatiti kao propitivanje slobode govora (usta čine grimase kada nije omogućeno glasno kazati svoje mišljenje, potiskujući to u sebe, što se manifestira kroz emocije) ili kao introspektivni humor (vedrina igranja s ekstremnim izrazima lica). Reminiscencija na zidove koje gradi povijest je jasna, štoviše, njih ne ruši ni budućnost jer očište ostaje nepromijenjeno. No, lica naše svakodnevice ponekad nam osvještavaju alijenaciju koja se ne iskazuje samo kroz fizičku formu. Ako se nadovežemo na Jacquesa Derridu i njegovu tvrdnju ''Lice jest lice tek u susretu licem u lice'', utvrdit ćemo kako se ovdje ispituje govor lica koje postaje lice ispitivanjem njegove neposredne pojavnosti u drugom licu, što Petar izražava demistifikacijom vlastita izraza lica.
Njegov Zid govori progovara u odsustvu riječi, u neposrednom odnosu s promatračem.
Nevenka Šarčević


JELENA AZINOVIĆ (1986. Zagreb)
2011. magistrirala kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. M. Vuce
Sudjelovala na više skupnih izložbi i likovnih kolonija (Jankovac, Vinkovci). Dobitnica je
Top stipendije za top studente tjednika Nacional 2010.
e-mail: jazinovic@gmail.com

MAJA PEZELJ (1982. Gospić)
2011. druga godina diplomskog studija likovna kultura na Akademiji likovnih umjetnosti
u Zagrebu, smjer kiparstvo, pod mentorstvom prof. Petra Barišića
Sudjelovala na više skupnih izložbi i na kiparskoj koloniji u Bolu na Braču 2011.
Samostalne izložbe:
2010.. Tišina, Muzej Like, Gospić
e-mail: maja.pezelj@gmail.com

PETAR POPIJAČ (1988. Varaždin)
2011. druga godina diplomskog studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu,
smjer kiparstvo
Samostalne izložbe:
2011. Izidor Popijač i sinovi; Galerija Mirko Virius, Zagreb
2010. Radovi s Akademije, Galerija umjetnina, Zabok
Sudjelovao na više skupnih izložbi, radionica (Dresden, Salzburg) i kolonija (Bjelovar, Jelsa, Susak). Dobitnik Prve nagrade ALU-a i priznanja Sveučilišta za rad Zid priča 2011.
e-mail: petarpopijac@gmail.com


http://www.sczg.unizg.hr/
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1643
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt