najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Kolumna - 'Zrno soli' Ines Šaškor: Čitajmo Krležu
press / RSE, Ines Šaškor,Saturday 31 December 2011

Radio Slobodna Evropa

Navršava se trideseta godišnjica od smrti Miroslava Krleže. Najveći hrvatski književnik, „najhrvatskiji hrvatski književnik“, komunist, Jugoslaven i titoist, Evropejac i kozmopolit, rušitelj tradicije i tradicionalist, pobunjenik i konformist, zabranjivan i zatvaran, obožavan i osporavan – Krleža i danas ostaje izazov.

Miroslav Krleža umro je 29. prosinca 1981. godine. Sahranjen je 4. siječnja iduće godine, uz državne počasti. Na njegovom lijesu bila je crvena zastava. Ispraćen je uz Lenjinov posmrtni marš. Držim pred sobom požutjele stranice Vjesnika od 5.I. 1982. Nepregledna masa ljudi na Mirogoju i na Zrinjevcu, ispred zgrade tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, gdje se odavala počast.

I tada, i danas, ta činjenica izazivala je podrugljive komentare.

Na isti dan na koji je Krleža umro, ali 1920. godine, donesena je Obznana, monarhistički akt kojim je zabranjena komunistička propaganda. Proglašena je sutradan, 30. prosinca, a iste večeri, kao svojim prvim „rezultatom“ urodila je policijskom zabranom premijere njegove Galicije, snažne antiratne drame. Komunisti su mjesec dana ranije, na izborima za Ustavotvornu skupštinu, legalno postali treća najjača stranka u Kraljevini SHS. Uskoro su stavljeni izvan zakona.

​​

​​U tim se koordinatama odvijao Krležin život i rad. Komunistički aktivist, pa suputnik, pa otpadnik, pa član CK, pa opet otpadnik, pa onda Titovom voljom ponovno član s neprekidnim stažom od osnutka.

A između toga 60-tak knjiga, deseci tisuća stranica bez kojih je hrvatska književnost nezamisliva.

I ogroman utjecaj na kulturni, književni pa i politički život, na društvenu svijest epohe. Biti krležijanac značilo je mnogo toga. I imati prevratničku kritičku svijest i biti pomodar.

Snažno obilježen krvavom klaonicom Prvog svjetskog rata, Galicijom koju je i sam iskusio, stradanjem i neimaštinom puka, motiviran snažnim porivom „da se otmemo, da se dignemo, da učinimo nešto“, žestoko je i s nedosegnutom akribijom obračunao sa svijetom starih ideja svih boja. S hrvatskim književnim i drugim lažima, s nacionalnim mitovima i prevarama, s farizejštinom vladara i moćnika, s licemjerjem i glupošću klerikalaca, malograđana, dogmata i lažnih proroka.

Uvijek s opsesijom „kako da se sredi nered u glavama i svijesti“, stalno u procijepu svojih intelektualnih sumnji i raspetosti, sam je za svijest i savjest svoje epohe neizmjerno mnogo učinio.

Zagreb, Agram njegova djetinjstva, njemu je polazište i svemir. Bio je užasnut sladunjavošću i kičerskim papagajskim govorom gornjogradskih salona. Gledao ga je uronjenog u provincijski san „krčme na mađarskoj cesti za more“, kao „crnu, blatnu, nesretnu, zaboravljenu provinciju“, posmatrao „trnjanske petrolejke, blato do gležanja, prizemnice s trulim tarabama, seoske bašte, kudrave pse bez marke – sve sivo, sve bolesno, sve beznadno... gdje ljudi stanuju na smeću, gdje ljudi krepavaju kao pacovi, gdje djeca krepavaju od gladi i gdje se uopće krepava više nego živi u ljudskom smislu“.

Njima nasuprot bio je svijet novih bogataša, ratnih profitera, skorojevića, parvenuja, tajnih banskih savjetnika i advokata, ispovjednika i bludnika, lopova i ubojica – svijet Glembajevih.

Krleža je odabrao stranu i to mu svijet Glembajevih ni do danas nije oprostio.

Lenjinski izazov kojemu se Krleža ranih 1920-tih odazvao bio je, kako je sam jednostavno napisao u „Amsterdamskim varijacijama“ zalaganje za svijet u kojemu bi „čovjek čovjeku bio čovjek a ne poslodavac“. Ili, kako je o Krležinu shvaćanju pisao Vlado Gotovac 1968. godine: „Sve što je učinjeno za veličinu čovjekova svijeta treba čovjeku i pripasti“. Za Krležu revolucija je i antidogmatski čin, čovjek se ne može reducirati na parole dana, stari svijet treba srušiti, ali i ne upasti u barbarizam.

Zagovornik revolucije, bio je svjestan njezinih zamki. Sumnjao je, preispitivao. „Sibirski grobovi“ trajno su ga obilježili. Kada je na ovim prostorima revolucija stvarno i zakucala na vrata, u osvit Drugog svjetskog rata, Krleža se povukao.

Njegovi junaci bili su pobunjenici, ali redom i gubitnici.
​​
​​Pa opet, smatrao je da su u Josipu Brozu Titu ovdašnji prostori i narodi našli „vlastiti topli dom nad glavom“ kojega do tada nikada nisu imali. Sumnjao je i da se taj svijet može održati. Zaželio je jednom da ode prije Tita.

Sudarao se i s „marksističkim kardinalima, biskupima i filistrima“. Nije uvijek bio u pravu, sudio je žestoko i silovito. O svim njegovim sporovima napisane su čitave biblioteke.

Prodefilirali su Krležinim djelom njegov Zagreb, Hrvatska, Jugoslavija, Balkan, Evropa i Kozmos svih epoha, ratovi i sukobi, klase i narodi, politika i kultura. Uhvatio se u koštac sa svim pitanjima povijesti, neprekidno vezan uz pučku nonkomformističku tradiciju hrvatske literature, za autohtono, buntovno stvaralaštvo svih jugoslavenskih naroda koji su na balkanskoj vjetrometini čuvali svoje narodno biće „zapadu i istoku usprkos“. Vođen idejom „treće komponente“ i prevrednovanjem baštine sa stajališta narodnog napretka, inicirao je kapitalnu Enciklopediju Jugoslavije.

Zamjerali su mu poslijeratni nekritički odnos prema vlasti, zvali ga „režimskim čovjekom“.

Izvrstan poznavatelj Krležina opusa komparatist Stanko Lasić izložio ga je nesmiljenoj kritici, nazivajući ga „bipolarnom ličnošću“, jer se ne može biti i disident i suputnik vlasti.

A u tome je zapravo i suština Krležinog djelovanja.

Takav, slojevit, borben i rezigniran istodobno, Miroslav Krleža utjecao je na generacije.Sam Lasić to je dobro znao.

„Krleža je pobijedio smrt jer je u svog čitaoca unio nemir koji je pravi život. Krleža nije pobijedio smrt jer u dnu njegova djela zvoni priznanje da pobjede nema, nego je sve uzaludna jurnjava za čistom punoćom, za sobom vječnim i beskonačnim. Na kraju svih muka i svih nada čeka nas poraz, magla i dim:

V kmici, v pivnici,
Brez ikakšne luči čul se je veter
Kak v praznini huči,
s kervavemi nokti v drobu, v mozgu, v žuči,
zalajal sem kak samec, kervavi pes vmiruči“

Promijenile su se države, politički sustavi, društvene vrijednosti. Ostalo je Krležino djelo, imuno na nekritičko slavljenje, kao i na malograđansko osporavanje. I ona njegova „kutija olovnih slova, jedino što je čovjek do danas izumio u obranu svoga ljudskog dostojanstva“.

Zato, vratimo se njoj i čitajmo Krležu.


Preneseno s web stranice Radio Slobodna Evropa - http://www.slobodnaevropa.org/</I>
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Žedno uho u Tvornici od 13. svibnja do 4. lipnja 2012. (p)
bullet Saša Božić u Teatru &TD priprema Marinkovićevu 'Gloriju' (p)
bullet 'How To Make – Ideen, Notationen, Materialisierungen' at Kunsthaus Dresden (p)
bullet Plavi ciklus: Pogorelić i Kitajenko u Lisinskom 23. ožujka 2012. (p)
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Animafest 2012: Press konferencija (p)
bullet 36.Smotra kazališnih amatera Zagreba - SKAZ - 23.03/04.04.2012. (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Četiri hrvatska filma u natjecateljskom programu Annecyja (p)
bullet Poziv na radionicu 'Osnove tehnika rada s filmom'! (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet The Unschool Art School MFA/PhD (p)
bullet T.A.L.K. A.B.O.U.T. P.O.R.N. (p)
bullet Izložba '...Crteži iii' u Galeriji Anex (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Poziv umjetnicima za IETM Zagreb (p)
bullet Na 100.00 volta - Zagrebačka filharmonija, maestro Schiffman i pijanist Boyde (p)
bullet Worldwide deadline reminder: jobs, scholarships, competitions, residencies, exhibitions (p)
bullet Potpora fonda Eurimages filmskim projektima 'Svećenikova djeca' Vinka Brešana i 'Cure' Andreje Štake
bullet Kultura promjene SC poziva na radionicu Glas kao tijelo, tekst kao glazba! (p)
bullet Svečano otvoren Zgraf 11 (p)
bullet otvaranje josip kaniza (p)
bullet Sale of contemporary Arab, Turkish and Iranian photography at CMOOA's (p)
bullet Exhibition of Hervé Fischer at the Gallery Parisienne (p)
bullet Stephan Balkenhol at DEWEER gallery (p)
bullet Graduate Course in Art Practise in Cyprus (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Sunnysiders - Licence to Blues - Koncertna promocija (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet NICO DOCKX at PREMIERE OPENING of ESTHER DONATZ GALLERY. 17 MARCH 2012 (p)
bullet Prezentacija Vodiča HMNU (p)
bullet Geenger Records traži suradnike! (p)
bullet ALASKA vas poziva na rokkanje_najava (p)
bullet RockLive Festival - promjena termina i prijave bendova (p)
bullet 'TRAŽI SE PRIJATELJ' - glazbom protiv nasilja (p)
bullet 'Uskršnja jaja' na Filmskom festivalu Tribeca (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1640
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt