najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Kolumna - 'Zrno soli' Ines Šaškor: Čitajmo Krležu
press / RSE, Ines Šaškor,Saturday 31 December 2011

Radio Slobodna Evropa

Navršava se trideseta godišnjica od smrti Miroslava Krleže. Najveći hrvatski književnik, „najhrvatskiji hrvatski književnik“, komunist, Jugoslaven i titoist, Evropejac i kozmopolit, rušitelj tradicije i tradicionalist, pobunjenik i konformist, zabranjivan i zatvaran, obožavan i osporavan – Krleža i danas ostaje izazov.

Miroslav Krleža umro je 29. prosinca 1981. godine. Sahranjen je 4. siječnja iduće godine, uz državne počasti. Na njegovom lijesu bila je crvena zastava. Ispraćen je uz Lenjinov posmrtni marš. Držim pred sobom požutjele stranice Vjesnika od 5.I. 1982. Nepregledna masa ljudi na Mirogoju i na Zrinjevcu, ispred zgrade tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, gdje se odavala počast.

I tada, i danas, ta činjenica izazivala je podrugljive komentare.

Na isti dan na koji je Krleža umro, ali 1920. godine, donesena je Obznana, monarhistički akt kojim je zabranjena komunistička propaganda. Proglašena je sutradan, 30. prosinca, a iste večeri, kao svojim prvim „rezultatom“ urodila je policijskom zabranom premijere njegove Galicije, snažne antiratne drame. Komunisti su mjesec dana ranije, na izborima za Ustavotvornu skupštinu, legalno postali treća najjača stranka u Kraljevini SHS. Uskoro su stavljeni izvan zakona.

​​

​​U tim se koordinatama odvijao Krležin život i rad. Komunistički aktivist, pa suputnik, pa otpadnik, pa član CK, pa opet otpadnik, pa onda Titovom voljom ponovno član s neprekidnim stažom od osnutka.

A između toga 60-tak knjiga, deseci tisuća stranica bez kojih je hrvatska književnost nezamisliva.

I ogroman utjecaj na kulturni, književni pa i politički život, na društvenu svijest epohe. Biti krležijanac značilo je mnogo toga. I imati prevratničku kritičku svijest i biti pomodar.

Snažno obilježen krvavom klaonicom Prvog svjetskog rata, Galicijom koju je i sam iskusio, stradanjem i neimaštinom puka, motiviran snažnim porivom „da se otmemo, da se dignemo, da učinimo nešto“, žestoko je i s nedosegnutom akribijom obračunao sa svijetom starih ideja svih boja. S hrvatskim književnim i drugim lažima, s nacionalnim mitovima i prevarama, s farizejštinom vladara i moćnika, s licemjerjem i glupošću klerikalaca, malograđana, dogmata i lažnih proroka.

Uvijek s opsesijom „kako da se sredi nered u glavama i svijesti“, stalno u procijepu svojih intelektualnih sumnji i raspetosti, sam je za svijest i savjest svoje epohe neizmjerno mnogo učinio.

Zagreb, Agram njegova djetinjstva, njemu je polazište i svemir. Bio je užasnut sladunjavošću i kičerskim papagajskim govorom gornjogradskih salona. Gledao ga je uronjenog u provincijski san „krčme na mađarskoj cesti za more“, kao „crnu, blatnu, nesretnu, zaboravljenu provinciju“, posmatrao „trnjanske petrolejke, blato do gležanja, prizemnice s trulim tarabama, seoske bašte, kudrave pse bez marke – sve sivo, sve bolesno, sve beznadno... gdje ljudi stanuju na smeću, gdje ljudi krepavaju kao pacovi, gdje djeca krepavaju od gladi i gdje se uopće krepava više nego živi u ljudskom smislu“.

Njima nasuprot bio je svijet novih bogataša, ratnih profitera, skorojevića, parvenuja, tajnih banskih savjetnika i advokata, ispovjednika i bludnika, lopova i ubojica – svijet Glembajevih.

Krleža je odabrao stranu i to mu svijet Glembajevih ni do danas nije oprostio.

Lenjinski izazov kojemu se Krleža ranih 1920-tih odazvao bio je, kako je sam jednostavno napisao u „Amsterdamskim varijacijama“ zalaganje za svijet u kojemu bi „čovjek čovjeku bio čovjek a ne poslodavac“. Ili, kako je o Krležinu shvaćanju pisao Vlado Gotovac 1968. godine: „Sve što je učinjeno za veličinu čovjekova svijeta treba čovjeku i pripasti“. Za Krležu revolucija je i antidogmatski čin, čovjek se ne može reducirati na parole dana, stari svijet treba srušiti, ali i ne upasti u barbarizam.

Zagovornik revolucije, bio je svjestan njezinih zamki. Sumnjao je, preispitivao. „Sibirski grobovi“ trajno su ga obilježili. Kada je na ovim prostorima revolucija stvarno i zakucala na vrata, u osvit Drugog svjetskog rata, Krleža se povukao.

Njegovi junaci bili su pobunjenici, ali redom i gubitnici.
​​
​​Pa opet, smatrao je da su u Josipu Brozu Titu ovdašnji prostori i narodi našli „vlastiti topli dom nad glavom“ kojega do tada nikada nisu imali. Sumnjao je i da se taj svijet može održati. Zaželio je jednom da ode prije Tita.

Sudarao se i s „marksističkim kardinalima, biskupima i filistrima“. Nije uvijek bio u pravu, sudio je žestoko i silovito. O svim njegovim sporovima napisane su čitave biblioteke.

Prodefilirali su Krležinim djelom njegov Zagreb, Hrvatska, Jugoslavija, Balkan, Evropa i Kozmos svih epoha, ratovi i sukobi, klase i narodi, politika i kultura. Uhvatio se u koštac sa svim pitanjima povijesti, neprekidno vezan uz pučku nonkomformističku tradiciju hrvatske literature, za autohtono, buntovno stvaralaštvo svih jugoslavenskih naroda koji su na balkanskoj vjetrometini čuvali svoje narodno biće „zapadu i istoku usprkos“. Vođen idejom „treće komponente“ i prevrednovanjem baštine sa stajališta narodnog napretka, inicirao je kapitalnu Enciklopediju Jugoslavije.

Zamjerali su mu poslijeratni nekritički odnos prema vlasti, zvali ga „režimskim čovjekom“.

Izvrstan poznavatelj Krležina opusa komparatist Stanko Lasić izložio ga je nesmiljenoj kritici, nazivajući ga „bipolarnom ličnošću“, jer se ne može biti i disident i suputnik vlasti.

A u tome je zapravo i suština Krležinog djelovanja.

Takav, slojevit, borben i rezigniran istodobno, Miroslav Krleža utjecao je na generacije.Sam Lasić to je dobro znao.

„Krleža je pobijedio smrt jer je u svog čitaoca unio nemir koji je pravi život. Krleža nije pobijedio smrt jer u dnu njegova djela zvoni priznanje da pobjede nema, nego je sve uzaludna jurnjava za čistom punoćom, za sobom vječnim i beskonačnim. Na kraju svih muka i svih nada čeka nas poraz, magla i dim:

V kmici, v pivnici,
Brez ikakšne luči čul se je veter
Kak v praznini huči,
s kervavemi nokti v drobu, v mozgu, v žuči,
zalajal sem kak samec, kervavi pes vmiruči“

Promijenile su se države, politički sustavi, društvene vrijednosti. Ostalo je Krležino djelo, imuno na nekritičko slavljenje, kao i na malograđansko osporavanje. I ona njegova „kutija olovnih slova, jedino što je čovjek do danas izumio u obranu svoga ljudskog dostojanstva“.

Zato, vratimo se njoj i čitajmo Krležu.


Preneseno s web stranice Radio Slobodna Evropa - http://www.slobodnaevropa.org/</I>
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1642
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt