najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

KAZALIŠTE: MEDIJSKA PREDSTAVA O PREDSTAVI 'Car neuspjeha' by Ada Jukić
Ada Jukić,Monday 19 December 2011



NEPODNOŠLJIVA TEŽINA NEUSPJEHA


Odmah da kažem da Predstavu nisam vidjela. I neću pisati o njoj, već o onome što su o njoj drugi pisali, to jest kazališni kritičar nakon premijere u ZKM-u i autor nakon objave kritike. To što ja nisam bila u premijernoj publici (koju je spomenuti kritičar opisao kao 'snobovsku'), možda je bio (sretan?) slučaj ili ipak vlastita 'zasluga', jer sam prethodnu premijeru (vidi KAZALIŠTE: Predstava Moj sin samo malo sporije hoda u ZKM-u by Ada Jukić ) nedovoljno pohvalila . Znam kako su autori i svekoliki izvođači osjetljivog umjetničkog čina kao što je (pro)izvođenje kazališne predstave osjetljivi, pa sve što imam reći o rezultatu njihova truda trudim se reći beletristički i metaforički, tako da zvuči kao dramski tekst ili komični, a kazališnoj drami i komediji nema se što zamjeriti. Jedino ih možeš 'skinuti s repertoara'.

Ne bih o Predstavi (koja se znakovito zove 'Car neuspjeha') ni pisala, da nisam pročitala njenu kritiku u Jutarnjem listu (vidi Fabreova predstava je mogla oduševiti valjda samo lokalne snobove ), na koju se oglasio sam autor i redatelj (vidi Jan Fabre: Pa nisu ljudi koji mi plješću moji volonteri. To je Čadežova paranoja ), u smislu kritike kritičara. Žestina s kojom se komentira komentar jedne predstave dobar je povod za komentar 'svega toga skupa'.



OBRANA PRAVA NA 'ZLOČESTU' KRITIKU


U tom članku gospodin autor autorskim autoritetom argumentira stav da je kritičar 'zločest čovjek' na čije se tekstove ljudi u kazališnom kontekstu boje reagirati, a on se toga ne boji.

Da je taj autor, nezadovoljan kritikom svoje predstave, napisao novi tekst i u njemu ismijao kritičara čija mu se kritika nije svidjela, moglo bi to biti autorski duhovito. Tako se, uostalom, Gogolj obračunao sa svim svojim (i našim) 'Revizorima', a Molière s 'Umišljenim velikašima' duha svoga vremena. Velikani pera svih vremena nisu imali vremena obračunavati se s onima koji im ne odobravaju. Za pravog pisca sva su iskustva, pa i neugodna, materijal za pisanje, a ne za medijsko obračunavanje s neistomišljenicima. Pozivati se na svoju (internacionalnu) reputaciju i isticati vlastiti autoritet u 'profesiji kulture', a uspoređivati kritičara s komarcem koji autora bode u nogu, u najmanju ruku je banalno.
Ako se autoru nije svidjela kritika, nije prihvatljivo 'oboriti se' na čovjeka koji mu se 'ne sviđa'. Jer i za kritičara i pisca, nije bitno kakav je čovjek koji piše, već kakav je pisac. Uostalom, ako nije dobar kritičar, to će pokazati vrijeme. Loše kritike, zapravo su, povijesno argumentirano, dobar znak za 'dobrobit djela' . Koje su sve pogubne kritike izdržali Verdi i Puccini, a ono po čemu ih pamtimo nisu njihove reakcije na te 'ubode', već njihov opus (mn. opera).

Ne ulazeći uopće u diskusiju da li je ta kazališna kritika koja je tako pogodila autora te predstave bila dobra ili nije (ne njezin stav, već njezina forma, uostalom, koji kritičar će to prosuditi?), niti da li je ta predstava tako dobra kao što bi želio autor, stoji civilizirani stav da pisac kritike ima pravo pisati (dobre i 'zle' ) kritike jednako kao što pisac ima pravo pisati svoje dobre ili slabe 'beletristike', sve dok netko to hoće čitati ili objaviti ili postaviti na scenu.

U pogledu komentara o tome da li se radi o pravoj 'kazališnoj kritici' i da li se pravilno zove ili bi se trebala zvati 'osvrt' ili 'recenzija' itd. (vidi komentare na članak na navedenim linkovima), treba podsjetiti da za 'prave kritike' u dnevnim tiskovinama (i komercijalnoj periodici) nema uvjeta, a za kritike koje nalikuju doktortskoj disertaciji nema čitalaca.
Kritičar koji živi od svoje kritike i novina koje žive od prodaje, mora pisati zanimljivo, kratko i, po mogućnosti, provokativno. Kritičar dnevne tiskovine nema na raspolaganju ni prostora ni sredstava da se detaljno, akademski, hladno, predano i strukturno bavi predmetom svoje kritike. A ta fragmentarnost, neargumentiranost i 'nedoktoriranost', ne bi bila kritizirana od strane 'zainteresirane strane', da je bila pohvalna. Ali to što je bila negativna, donijelo joj je niz drugih negativnih kvalifikacija. I to ne samo na nju samu, već i onoga tko ju je napisao, a to je nedopustivo u kulturnoj demo(ne-auto)kraciji.

Uz ta opća načela tolerancije i podjele posla u kojoj jedni pišu, a drugi kritiziraju (zna se kome pripada vječna slava), stoji još jedan argument na 'kritičnoj' strani. U konvencionalnoj kulturnoj sredini u kojoj živimo (i čitamo), treba cijeniti hrabrost onoga tko se usudi reći da mu se nešto ne sviđa, čak i kad se ne slažemo s njim. I ne vjerujem da itko tko piše o tome što gleda može svojim negativnim stavom bilo što ili koga 'pokopati'. Ono što jest negativno i što treba spriječiti je pritisak svekolikih autoriteta na one koji pišu, pa i kad 'ne pišu dobro'.
U vrijeme kad su kulturne rubrike novina ukinute ili zamijenjene Lifestyle rubrikama i kad je rijetkost uopće imati koga tko ima mogućnosti pisati kazališne kritike, treba ne samo prihvatiti kritiku, već kritiku potaknuti, kako bi se o kazalištu što čulo izvan kazališnih krugova u kojima se i vrte te kritike i kritike na kritiku.


PRAVILA 'KONSTRUKTIVNE KRITIKE'


Jedinu posljedicu 'može-bitne' negativne kritike (jer, zna se, kritika može biti pozitivna, uostalom, poželjno je da bude što više pohvalne kritike kako bi publika pohrlila u kazalište ...), jedinu posljedicu koju sam bila spremna očekivati u slučaju da nešto kritiziram o kazalištu je to da me prestanu pozivati na premijere. I to je posljedica koju sam spremna podnijeti. Ali to da se na jednu kazališnu kritiku i kritičara 'obruši' kreativni bijes autora predstave i da se, pozivajući se na 'neargumentiranu' kritiku kritičara navode (neargumentirano) njegove osobne kvalifikacije ('zločest čovjek') i glasine koje o njemu iznose neimenovani kazališni ljudi koji se 'boje reagirati na njegove tekstove' i spominje slučaj da se u susjednoj europskoj zemlji u sličnom kontekstu, na poticaj autora predmetne predstave na nekog 'zločestog' kritičara izvršio pritisak 'profesionalne javnosti' pa je on prestao objavljivati!!! To me tako potreslo i protreslo, pa 'prosvjetlilo'.
Domislila sam pravila koje bi trebao slijediti kulturno poželjni kazališni kritičar, kako bi izbjegao medijski obračun kod kulturnog OK Corala. Dakle, on treba:
a) prestati pisati o predstavama živih autora koji mogu stati u medijsku obranu svoga djela i ishoditi njegovu pozitivnu kritiku
b) ako baš mora pisati o predstavama koje nije napisao William Shakespeare ili Anton Pavlovič Čehov, treba uzeti u obzir potrebu izvođača i (pro)izvođača za dobrom, a ne zločestom kritikom i suzdržati se od manjka pohvala
c) ako baš ne može napisati sve ili ništa dobro o predstavi, ne treba o njoj ni pisati
d) ako ne može zadovoljiti one o kojima piše, treba prestati uopće pisati
e) ako ne može prestati pisati, neka piše, pa 'makar i dobro'

Problem nije hoće li kazališnu kritiku pisati 'dobar' ili 'zločest' čovjek. Nije čak ni pitanje da li je to dobra ili loša kazališna kritika.
Problem je da ima tako malo kazališne kritike u medijima i tako malo ljudi u kazalištu i tako malo ljudi čita o kazalištu i tako je mali utjecaj kazališne kritike i bilo kakve kritike na bilo koju kulturnu i društvenu predstavu, da kazališnoj kritici, kao endemskoj vrsti, ne treba postavljati bilo koja ograničenja. A najmanje autor kazališnih predstava koji želi dobro kazalištu.
Što god se piše o kazalištu, bolje je nego da se o kazalištu uopće ne piše. Inače mu se loše piše .



Ada Jukić, Zagreb, 17 12 2011
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Žedno uho u Tvornici od 13. svibnja do 4. lipnja 2012. (p)
bullet Saša Božić u Teatru &TD priprema Marinkovićevu 'Gloriju' (p)
bullet 'How To Make – Ideen, Notationen, Materialisierungen' at Kunsthaus Dresden (p)
bullet Plavi ciklus: Pogorelić i Kitajenko u Lisinskom 23. ožujka 2012. (p)
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Animafest 2012: Press konferencija (p)
bullet 36.Smotra kazališnih amatera Zagreba - SKAZ - 23.03/04.04.2012. (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Četiri hrvatska filma u natjecateljskom programu Annecyja (p)
bullet Poziv na radionicu 'Osnove tehnika rada s filmom'! (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet The Unschool Art School MFA/PhD (p)
bullet T.A.L.K. A.B.O.U.T. P.O.R.N. (p)
bullet Izložba '...Crteži iii' u Galeriji Anex (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Poziv umjetnicima za IETM Zagreb (p)
bullet Na 100.00 volta - Zagrebačka filharmonija, maestro Schiffman i pijanist Boyde (p)
bullet Worldwide deadline reminder: jobs, scholarships, competitions, residencies, exhibitions (p)
bullet Potpora fonda Eurimages filmskim projektima 'Svećenikova djeca' Vinka Brešana i 'Cure' Andreje Štake
bullet Kultura promjene SC poziva na radionicu Glas kao tijelo, tekst kao glazba! (p)
bullet Svečano otvoren Zgraf 11 (p)
bullet otvaranje josip kaniza (p)
bullet Sale of contemporary Arab, Turkish and Iranian photography at CMOOA's (p)
bullet Exhibition of Hervé Fischer at the Gallery Parisienne (p)
bullet Stephan Balkenhol at DEWEER gallery (p)
bullet Graduate Course in Art Practise in Cyprus (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Sunnysiders - Licence to Blues - Koncertna promocija (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet NICO DOCKX at PREMIERE OPENING of ESTHER DONATZ GALLERY. 17 MARCH 2012 (p)
bullet Prezentacija Vodiča HMNU (p)
bullet Geenger Records traži suradnike! (p)
bullet ALASKA vas poziva na rokkanje_najava (p)
bullet RockLive Festival - promjena termina i prijave bendova (p)
bullet 'TRAŽI SE PRIJATELJ' - glazbom protiv nasilja (p)
bullet 'Uskršnja jaja' na Filmskom festivalu Tribeca (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1640
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt