najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Izložba: Mato Celestin Medović (1857. – 1920.) retrospektiva u Klovićevim dvorima (p)
press / Galerija Klovićevi dvori,Sunday 04 December 2011

Galerija Klovićevi dvori

IZLOŽBA
Mato Celestin Medović (1857. – 1920.) retrospektiva

Galerija Klovićevi dvori,
Jezuitski trg 4, Zagreb
1. prosinca 2011. – 12.veljače 2012.




Mate Celestin Medović
retrospektiva

Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu 1. prosinca 2011. otvara retrospektivnu izložbu slikara Mate Celestina Medovića (Kuna na Pelješcu, 1857. – Sarajevo, 1920.).

Potaknuti iznimnim interesom prošlogodišnjega predstavljanja slikarskoga opusa Vlahe Bukovca u veljači 2010. godine, što ga je nakon izložbe u Haagu, mogla vidjeti i publika Galerije Klovićevi dvori, ove smo se godine odlučili za izložbu slikara, koji je na jednak način obilježio hrvatsku modernu likovnu umjetnost u razdoblju njezina rađanja.

Iako je Medovićev doprinos našoj umjetnosti nezaobilazna karika u predstavljanju njezina kontinuiteta na putu prema modernitetu, a njegovi su pejzaži i marine kulminacijske točke domaće likovne produkcije prve polovine 20. stoljeća, cjelovita prezentacija i izložbena sinteza Medovićeva opusa izostale su. Nakon prethodnih retrospektivnih izlaganja Medovićeva opusa (posljednje retrospektive održane su davne 1958. u Umjetničkom paviljonu i već poodmakle 1990. u Muzeju za umjetnost i obrt) izložba u Galeriji Klovićevi dvori biti će najcjelovitije predstavljanje slikareva umjetničkog djelovanja, kroz sve tematske slojeve od najranijih radova još za vrijeme formiranja u Italiji i Njemačkoj, pa sve do posljednjih djela nastalih u osami, na rodnome Pelješcu.

Nasuprot duhovnosti koja emanira iz svetačkih slika Medovića, koji je i sam bio redovnik, njegovi portreti žena zrače rafiniranom senzualnošću prevladavajućeg simbolizma i secesije. Prolaznost kao vječna tema raskošnih mrtvih priroda, što podastiru bogatstvo mediteranske trpeze, također je bogato zastupljena na izložbi, koja osim umjetničkih djela sadrži i arhivsku dokumentaciju, do sad neizlaganu i dragocjenu, jer je većina spaljena u ratnim vihorom opustošenome pelješkom kraju.

Kruna su izložbe Medovićeva monumentalna djela, što ih je radio prema narudžbi tadašnjeg ministra bogoštovlja i nastave Izidora Kršnjavoga za Zlatnu dvoranu Palače odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj ulici 10, u Zagrebu. Ta su najpoznatija djela povijesnog slikarstva na prijelazu stoljeća inkorporirana u historicističko tijelo palače, te su posebno za ovu prigodu izmještena iz ambijentalnoga interijera i dopremljena u našu Galeriju. Četiri spomenute Medovićeve slike s temama ključnih epizoda hrvatske prošlosti raskošne su inscenacije koje odražavaju Medovićevo nesvakidašnje slikarsko majstorstvo svrstavajući ga uz bok europskim velemajstorima slikarskoga historicizma i secesije. Za potrebe izložbe iz stalnog je postava Moderne galerije izmještena i višestruko nagrađivana historijska kompozicija - slavni „Bakanal“, dok je iz Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti posuđena kompozicija monumentalnih dimenzija „Srijemski mučenici“ što se do nedavno smatrala izgubljenom, a jedan je od najljepših primjera hrvatskoga slikarstva 19. stoljeća.
Takve, ali i mnoge druge „privilegije“ pripremili smo za Medovićevu postavku koja će osim štafelajnoga slikarstva podastrijeti i krhke skice te krokije i studijske crteže što će nas uživjeti u proces nastanka monumentalnih historijskih djela, za čije se slikanje Medović specijalizirao na dugotrajnome putu, koji ga je od studija u Firenzi i Rimu preko Münchena, u kojem je i zaokružio svoje školovanje, vodio ka vodećoj ulozi unutar bogatog likovnoga života Hrvatske prošloga stoljeća. Kako se radi o jednom od najznačajnijih opusa našega slikarstva smatramo da ga je potrebno redovito izlagati, ne bi li njime oplemenili nove generacije, ali i potaknuli nova čitanja, identificirali neka do sad zaboravljena ili zagubljena djela, čime bismo u konačnici pridonijeli boljem i cjelovitijem poznavanju ovoga opusa i uvrstili ga u širi europski kontekst slikarstva moderne. Njegovi su, naime, europski suvremenici i stilski srodnici već odavna etablirani na svjetskoj izložbenoj sceni, a njihova su djela, postižući na tržištu zavidne cijene, uvrštena na zasluženo visoko mjesto unutar korpusa umjetnosti Moderne. Na isti način, pravednu valorizaciju i kontekstualizaciju unutar europskoga kulturnoga kruga zaslužuju i Medovićeva djela. Kao baštinici te umjetnosti imamo pravo uživati u njihovoj ljepoti, ali i dužnost objelodaniti njihovu kvalitetu novim generacijama, te proširiti granice njegova prepoznavanja i izvan Hrvatske, jer nakon Zagreba, izložba bi trebala krenuti i dalje, put Dubrovnika, a možda i put svijeta.

Umjetnine su posuđene iz mnogobrojnih javnih ustanova, samostana i crkava kao i iz velikog broja privatnih zbirki, a sama je retrospektivna izložba opsežan pothvat, autorski vođen od najboljega poznavatelja povijesno-umjetničkih prilika 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj, profesora Igora Zidića, autora brojnih izložbenih uspješnica, te pisca najljepših redaka zapisanih o hrvatskoj slikarskoj baštini. Autorskim izborom, ali i interpretacijom u tekstu kataloga učinjeno je prijeko potrebno repozicioniranje Medovićeva slikarstva unutar korpusa domaće likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća, svrstavajući njegov opus ne samo kao velebnu završnicu 19. stoljeća, već i kao inovativnu dionicu nastupajućeg 20. stoljeća. Autor je autoritarno i meritorno ukazao na bitne i do sad neuočene stilske i metijerske vrijednosti Medovićevih krajolika nastalih nakon 1900., koji su ujedno i najljepše dionice pejzažnog slikarstva prve polovine 20. stoljeća. Slikarstvo Mate Celestina Medovića, posebice, promatramo li tematsku cjelinu krajolika, nezaobilazna je karika u proučavanju i identifikaciji hrvatskih doprinosa impresionizmu, divizionizmu, ali i simbolizmu, pa ga kroz prizmu stilskog pluralizma unutar Moderne treba i promatrati kao inovatora, upravo u spomenutom segmentu, tj. rodonačelnika modernoga hrvatskog pejzažnog slikarstva. Bogato ilustriran katalog, s posebno za prigodu ove izložbe fotografiranim djelima i tekstom spomenutoga autora svjedočit će o našem pregnuću i nakon što izložba završi.



Tajna slikarske strasti

Mato Celestin Medović, težački sin iz pelješke Kune, fratar i slikar, bio je osobenjak koji je išao usuprot uvriježenih struja, kako unutar Reda kojemu je pripadao tako i u slikarstvu kojem se strastveno predao. Lutao je svijetom, zbog stvaralačke strasti, ali se svom Pelješcu, Kuni i Crkvicama, uvijek vraćao. Tu je ona buktala. Davala nove proplamsaje kojima je obilježio hrvatsku Modernu. Suvremenici ga nisu uvijek shvaćali ni prihvaćali. Nisu baš mogli proniknuti u njegove slikarske tajne i strasti koje su ga pokretale. Neke su bile skrivene. Možda su utjecale i na one slikarske. No, to su tek slutnje što održavaju čar tajni.

Postoje, međutim, daleko važnije činjenice, što još uvijek trepere u slutnjama, poput tajni, o ulozi Mate Celestina Medovića u hrvatskom modernom slikarstvu. Premda se često ističe da je s Vlahom Bukovcem utemeljitelj slikarstva hrvatske Moderne, ta njegova pozicija u hrvatskoj povijesti umjetnosti pisanom riječju nije čvrsto usidrena. Što više, strukovni pregledi, kao da iz bojazni ili rešpekta prema suvremenim mu kritičarima, Izidoru Kršnjavome i Ljubi Babiću, koji su zbog međusobnih prijepora imali osobne razloge za umanjivanje njegova značaja, i dalje zaobilaze odrediti mu ono pravo mjesto koje mu pripada u toj umjetničkoj povijesti. Je li stvarno riječ o inerciji preuzimanja povijesnih zabluda koje su utemeljili ti, izgleda još uvijek neupitni, „bardovi“? Radi li se o nedostatku istraživačke strasti? Možda o strahu pred novim interpretacijama? Čak ni Grgo Gamulin se nije bezrezervno odredio prema Medovićevu slikarstvu! A i njegove su interpretacije Celestinova opusa više opterećene umjetnikovom tematikom, kojoj sakralni udio čini uteg, pa onda i barijeru raspoznavanja čistoga slikarskog prinosa krajolicima i mrtvim prirodama. Taj raspon Medovićeva interesa i mogućnosti – od povijesnih kompozicija, preko oltarnih pala, aktova i portreta do mrtvih priroda i krajolika, u kojima se odražavaju različiti pristupi i slikopisi – kao da već čitavo stoljeće zbunjuju kritičare njegova djela.

Istina, Vera Kružić Uchytil upozorila ja na njegov plenerizam, naglasivši, pod utjecajem Bukovca. No, otišao je Medović i dalje od tog utjecaja, na što je ipak upozorio Vladimir Maleković, ustvrdivši da je Medovićev pelješki krajobraz svojim izražajnim drhtavim prosvjetljenjima bitni segment utemeljivanja hrvatskog impresionizma. Međutim, njegove impresije, tako znakovite u krajolicima, suvremenici su kritički označili kao improvizacije, potvrdivši time da još nisu bili u stanju raspoznati nove tijekove umjetničkoga izraza. Nisu zapravo spoznali da je on izvršio revoluciju u hrvatskom pejzažnom slikarstvu.

Dosad najcjelovitije predstavljanje slikareva opusa retrospektivom Mate Celestina Medovića u Galeriji Klovićevi dvori, moralo bi ne samo pružiti uvid u opseg umjetnikova stvaralaštva, nego i ukloniti neke povijesne predrasude, analitički raščlaniti dosadašnje kritičke stranputice, ponuditi stručno, pravovaljano vrednovanje njegova slikarstva te u konačnici repozicionirati Medovića u hrvatskoj povijesti umjetnosti, kako bi ga se moglo, kao i Bukovca, pozicionirati u europskom kontekstu u kojem je još uvijek nepoznanica.
Mato Celestin Medović možda je, poput mnogih, skrivao neke svoje strasti, ali o strasti slikanja, kojoj se predavao u potpunosti, javno svjedoče njegova djela, određujući ga kao začetnika hrvatske Moderne u koju će uvesti poetiku impresionizma. Medovićeva retrospektiva potvrđuje da u tome više nema dvojbi, slutnji ni tajni.

Vesna Kusin


Autor izložbe Igor Zidić

Kustosica izložbe Petra Senjanović

Postav izložbe Igor Zidić i Petra Senjanović

Fotografije Filip Beusan

Prijevod na engleski Nikolina Jovanović

Marketing Antonio Picukarić i Siniša Pušonjić

Tehnička realizacija: Dragutin Matas, Tomislav Antolić, Damir Babić, Davor Markotić, Vinko Soldan, Tomo Šetek

Prijevoz izložbe
Galerija Klovićevi dvori
Hungart International fine art shiping

Osiguranje izložbe
Croatia osiguranje d.d.

Restauratorski i konzervatorski radovi: Petra Kursar, Mirta Pavić, Danijela Ratkajec, Ana Dumbović, Sandra Milošević, Sara Riđički

Zahvale
Galerija Klovićevi dvori zahvaljuje svima koji su posudbom
umjetnina pridonijeli ostvarivanju retrospektivne izložbe
Mate Celestina Medovića. Posebnu zahvalu Galerija upućuje
gospodinu Nikoli Medoviću koji je omogućio dostupnost
obiteljskom arhivu, što je pridonijelo iscrpnijem istraživanju,
posudbu umjetničkih djela i dragocjene arhivske građe
koja upotpunjuje spoznaje o slikaru, te svesrdno pomagao u
realizaciji izložbe. Zahvala se također iskazuje dr. sc. Ireni
Kraševac za pomoć pri posudbi slike „Srijemski mučenici“
iz Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti. Galerija izražava
zahvalnost i svim pojedincima i kolegama koji su na bilo koji
način dali svoj prilog u ostvarivanju izložbe.


Umjetnine su za izložbu posudili:
Arhiv za likovne umjetnosti HAZU
Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika, Zagreb
Galerija umjetnina, Split
Galerija umjetnina, Osijek
Galerija „Zlatni rez“, Zagreb
Galerija Mala, Zagreb
Galerija Deči, Zagreb
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
Hrvatski Sabor
Institut za povijest, Zagreb
Kabinet grafike HAZU
Moderna galerija, Zagreb
Muzej grada Zagreba
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
Pomorski muzej, Orebić
Szepműveszeti Muzeum, Budimpešta
Umjetnička galerija Dubrovnik
Umjetnička galerija BiH, Sarajevo
Ured Predsjednika Republike Hrvatske
Crkva sv. Marije Loretske, Kuna
Dubrovačka biskupija
Franjevački samostan Male braće, Dubrovnik
Samostan sv. Franje, Kaptol, Zagreb
Zagrebačka nadbiskupija, Nadbiskupski duhovni stol, Ured
za kulturna dobra
Župa sv. Lovre, Vrboska
Nikola Medović
Kolekcija Vugrinec
Zbirka Kanižaj
Zbirka Hanžeković
Zbirka Vidošević
i ostale privatne zbirke i kolekcije


Izložba je ostvarena zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva
kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu,
obrazovanje i šport Grada zagreba, te sredstvima
Galerije Klovićevi dvori i sponzora


Partner izložbe
Zagrebačka banka

Sponzori
Turistička zajednica grada Zagreba
Poljoprivredna zadruga Kuna 1898.
Vinarija Toljanić


Medijski pokrovitelji
Jutarnji list
Glorija


KATALOG

Katalog izložbe
Urednica Petra Senjanović
Autor teksta Igor Zidić
Fotografije Filip Beusan
Oblikovanje kataloga, plakata, pozivnice i
promidžbenog materijala
Studio Bachrach & Krištofić
Tisak Stega tisak d.o.o.
Naklada 1500
Tiskano u Hrvatskoj studeni 2011.
ISBN CIP
Zagreb,Hrvatska, 2011.
© Galerija Klovićevi dvori
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1643
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt