Eurokaz Saloon - studeni 2011 (p)
press / Eurokaz,Sunday 06 November 2011
EUROKAZ SALOON
Predizborne sesije
U novu sezonu s novim ritmom! Eurokaz Saloon mjesečni ritam iz prve polovice 2011. u novoj sezoni zamjenjuje, tijekom predizbornog mjeseca studenog, tjednim.
Izbori su i Eurokaz Saloonu meta koju ne može i ne želi promašiti. Pogotovo zato što se, bez imalo patetike, može reći da o ovim izborima ovisi hrvatska kultura i svi njezini eksponenti, ovoga puta i institucionalni koliko i izvaninstitucionalni. Tri predizborne sesije Eurokaz Saloona u studenom 2011. bavit će se, ponovno s razumljivim fokusom na izvedbene umjetnosti, strukturnim problemima domaće kulturne politike. I izostankom jasne artikulacije iste u programima glavnih aspiranata na političku vlast u Hrvatskoj, koji će u sljedeće četiri godine najvjerojatnije ostvariti 'san' o ulasku u Europu.
Opća mjesta koja ništa ne govore dok loše zvuče u jednom predizbornom programu, posljednje mjesto koje kultura ima u drugom ili pak njezin potpuni izostanak u trećem, daje Eurokaz Saloonu i pravo i obavezu da se pitanja razvoja i/li opstanka nezavisnog, zavisnog, institucionalnog i izvaninstitucionalnog kulturnog sektora u ovoj zemlji postave barem pred one koji ih sustavno zanemaruju. Ili ne žele otkriti sve karte. Kako u predizbornom pokeru nema nevinih, tri Eurokaz Saloona u studenom pozvat će za govornike, sugovornike, uvodničare i publiku sve one koji o kulturi u Hrvatskoj mogu i moraju nešto reći. Ne uvijek tim redom.
Serija Eurokaz Saloona u studenom stoga nije politička tribina niti predizborni skup, ali ne želi biti ni karmine. Nezavisna hrvatska kultura, pogotovo njezin izvedbeni segment, to ne zaslužuje. Ali zato oni koji će vladati nakon 4. prosinca 2011. zaslužuju reći kako će taj specifični krajolik izgledati. Jer kultura je danas ne samo estetsko, ako je ikada i bilo samo estetsko, već i ključno političko pitanje.
Igor Ružić
voditelj Eurokaz Saloona
Eurokaz Saloon održava se u prostorijama Eurokaza, Dežmanov prolaz 3
9. studenog 2011. u 19 sati
KULTUR(NE!)INDUSTRIJE
Budućnost kulture u neoliberalnoj paradigmi
Velika očekivanja koja pred kulturnu politiku postavlja sadašnje stanje, kad se neravnomjerno i nepošteno smanjuju sredstva u institucionalnom i izvaninstitucionalnom sektoru, s malo razloga za vjeru u bolje sutra, naizgled daju za pravo glasovima koji zagovaraju jačanje kulturnih industrija. No, hoće li naglašavanje isplativosti kulture biti dio igre koja će, finim i usklađenim radom mehanizama neoliberalne doktrine i domaće poslovične inercije tijela državne uprave, dovesti do sušenja neproizvodnih, netržišnih i neisplativih stvaralačkih grana? Izvedbene umjetnosti izvan institucionalnog kišobrana pritom su posebno ugrožene, u produkcijskom i estetskom smislu. Kako kulturu ne svesti samo na zakone ponude i potražnje, kako igrati tako da se od igre može živjeti, a da je ona ipak poštena?
16. studenoga 2011. u 19 sati
ČIJA JE ZADNJA?
Problemi odlučivanja u postavljanju i provedbi kulturne politike
Jedan od najvećih problema, i mjesto oko kojeg se u predizbornim programima spore najjači igrači na domaćoj političkoj sceni, pitanje je odlučivanja u kulturi. Sustav kulturnih vijeća ili ministarska samovolja, delegirana struka ili etatizam – naizgled je binarna i načelna dilema, ali u njezinim sjenčanjima lako je pronaći podtekst koji decidiranom i očekivanom odgovoru daje i zrno sumnje. Osim toga, odlučivanje u kulturi nije samo puko zaokruživanje ovog ili onog projekta, te ovog ili onog novčanog iznosa, nego i cijela struktura evaluacije kako tek prijavljenih tako i realiziranih programa. Loše i lošije strane oba sustava i/li mogućnosti zamišljanja pa i implementiranja nekog trećega nije samo strukturno pitanje, nego i političko i estetsko. Baš kao što je to ponekad i vlast sama.
23. studenoga 2011. u 19 sati
ZA EUROPU SPREMNI!?
Izazovi kulturnih politika EU i domaći odgovori
Politička garnitura koja osvoji vlast 4. prosinca 2011. najvjerojatnije će Hrvatsku uvesti u Europu i tako ostvariti navodni višestoljetni san ili pak razoriti i posljednje nade onih koji vjeruju da je puni suverenitet nacionalnih država još moguć. Međutim, koliko je hrvatska kultura, s postojećim strukturama, nadstrukturama i nazovistrukturama, zaista na razini koja uopće može parirati, u partnerskom ili tek suradničkom odnosu, kulturnim sustavima Europe ili pojedinih njezinih članica? Od infrastrukture, preko načina kako se 'stvari rade', broja zaposlenih do prosječnih produkcijskih uvjeta... Hoće li se hrvatska kultura u europskom kontekstu iznenaditi, ili će iznenađenje biti – obostrano?
http://www.eurokaz.hr/
Ocjena:
