najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Premijera filma '1395 dana bez crvene' u MSU-i 22. listopada 2011. (p)
press / MSU,Saturday 22 October 2011



Šejla Kamerić: "1395 dana bez crvene"

Pozivamo vas na hrvatsku premijeru filma Šejle Kamerić 1395 dana bez crvene i retrospektivu filmova koja će se održati u Muzeju suvremene umjetnosti u dvorani Gorgona, 22. i 23. 10. 2011.

U suradnji sa Zagreb Film Festivalom Muzej suvremene umjetnosti premijerno predstavlja najnoviji film bosansko-hercegovačke umjetnice Šejle Kamerić 1395 dana bez crvene, te kratku retrospektivu njenih filmova nastalih proteklih godina.




PROGRAM:
Dvorana „Gorgona“

SUBOTA, 22. listopada 2011. u 21.30

1392 dana bez crvene, 2011.


NEDJELJA, 23.10. 2011. u 18 sati
Dvorana „Gorgona“
Retrospektiva

1. Before Beginning (Prije početka), 1999. – 2007.
Video
1'40''

2. Šta ja znam, 2007.
Film 35 mm /video
15'
Redatelj: Šejla Kamerić, Timur Makarević
Scenarist: Šejla Kamerić
Producent: Amra Bakšić Čamo, Jovan Marjanović, Elvira Geppert
Produkcijska kuća: SCCA/Pro.ba, Geppert Production
Direktor fotografije: Vladimir Trivić
Montaža: Timur Makarević
Glumci: Dilka Buljina, Nermina Buljina, Aldijana Suljić, Emir Lilić, Tarik Lagumdžija, Nermin Zvizdić, Ana Luna Vranić Džeba

Sinopsis:
U jednoj kući i oko nje ljubavne priče su isprepletene. Jedna ljubav utječe na drugu. Duhovi ljubavi ostaju tragati za odgovorom na isto pitanje: 'Šta ja znam o ljubavi?' Priča je napisana kao sjećanje na tuđe ljubavi kojima autorica nije svjedočila. Kuća u priči je stvarna. Sve likove glume djeca između 9 i 14 godina.

3. SUNSET, 2008.
Video animacija, boja, bez tona
1'25''

4. Glück (Sreća), 2010.
Film 16mm / video
17'
Redatelj: Šejla Kamerić
Scenarist: Šejla Kamerić
Producent: Amra Bakšić Čamo, Jovan Marjanović, Elvira Geppert
Produkcijska kuća: SCCA/Pro.ba, Geppert Production
Direktor fotografije: Vladimir Trivić
Montaža: Timur Makarević
Glumci: Milena Dravić, Olga Kolb

Sinopsis:
Prikazujući potragu za srećom kao način preživljavanja, ovaj film je potencijalno sjećanje u kojem se brišu granice između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Berlin u filmu igra značajnu ulogu, jer simbolizira mjesto u kojem je patnja dio prošlosti, ali i moguća budućnost.

'Sreća je kad osjećaš da je ono što si nekad smatrao nesnosnim sada postalo jedini smisao života.'
Lav Tolstoj u pismu B. N. Čičerinu

Za projekcije filmova iz programa „Šejla Kamerić: Retrospektiva u Muzeju suvremene umjetnosti’ u MSU-u, ulaz je slobodan do popunjenja kapaciteta dvorane.


Film i video su mediji kojima se Šejla Kamerić posljednjih godina najviše posvetila, a bolno iskustvo rata u Bosni i Hercegovini dominantno ju je odredilo kao umjetnicu. Moralnost, snovi, identitet, nasilje, posesivnost, sreća, žaljenje, uspomene, granice, zrcale se u njezinim djelima kao univerzalni pojmovi, ali i kao njezina osobna, jedinstvena i neponovljiva pitanja. Umjetnica o njima govori kroz proživljeno iskustvo čime je preuzela odgovornost da na teška, mnogima najčešće nerazumljiva pitanja, ponudi univerzalni odgovor. Kamerić pojašnjenja ‘stanja rata’ u BiH devedesetih ali i proizvodi bezvremensku univerzalnu metaforu koristeći se višesmjernim ‘prevođenjem’ na relaciji stvarnost- medij-pojam. Vidljivo je to u njezinim filmovima kao što su 'Kuća snova' ('Dream House') ili 'Sreća' ('Glück') kao i u najnovijem filmu 1395 dana bez crvene koji će za hrvatsku publiku premijerno biti predstavljen u MSU. To je film u kojem nam umjetnica otkriva osobnu i kolektivnu traumu, vrlo konkretni životni strah iz vremena opsade Sarajeva, strah od snajperista s okolnih brda koji su pucali na stanovnike opkoljenog grada. Preporuka koja je u to vrijeme kolala Sarajevom o izbjegavanju odjeće žarkih boja te načini pretrčavanja cesta izloženih snajperima (‘Aleja snajpera’), Sarajlijama je tijekom 1395 dana opsade postala rutina, ‘obična’ situacija u izvanrednim okolnostima. Kamerić se odlučila tu priču iz vremena okupacije Sarajeva smjestiti u okruženje današnjeg Sarajeva u kojem ženski lik iz našeg vremena proživljava traumu iz kolektive prošlosti. Sve što se dogodilo prije događa se i sad, poručuje nam umjetnica ukazujući na paradoks razumijevanja vremena, kategorije prošlog, sadašnjeg i onog budućeg.


O UMJETNICI:
Šejla Kamerić rođena je u Sarajevu 1976. Fotografiju, film i video koristi kao medije za suprotstavljanje eksplicitnog društvenog konteksta intimnim očištima. Njezin pristup umjetnosti obuhvaća i javne intervencije, razne vrste akcija i site-specific instalacije. Radovi su joj izlagani u različitim zemljama Europe, u SAD-u i Japanu, a dio su nekoliko prestižnih europskih zbirki kao što su Musée d'Art Moderne de la ville de Paris; zbirka Muzeja suvremene umjetnosti u Barceloni; Muzeja Bojimans Van Beuningen u Rotterdamu i Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Dobila je nagradu ONUFRI Nacionalne umjetničke galerije u Tirani za 2004., posebnu nagradu 46. oktobarskog salona u Beogradu 2005. i nagradu ECF Routes Princess Margriet za kulturnu raznolikost 2011. Godine 2007. DAAD joj je omogućio studijski boravak u Berlinu. Njezin prvi kratki film, Što ja znam, premijerno prikazan u sekciji Corto Cortissimo 64. Venecijanskog međunarodnog filmskog festivala, prošao je više od 40 daljnjih filmskih festivala i osvojio Zlatna kolica za najbolji kratki film na 5. Zagreb Film Festivalu i nagradu na 15. filmskom festivalu u Adani. Glück, 16-milimetarski kratki film premijerno je prikazan na Sarajevo Film Festivalu, a nakon toga u konkurenciji kratkog filma na Zagreb Film Festivalu 2010., gdje je dobio posebno priznanje ocjenjivačkog suda. Film 1395 dana bez crvene premijerno je prikazan na Međunarodnom festivalu u Manchesteru 2011. Šejla Kamerić živi u Berlinu i Sarajevu.


SINOPSIS FILMA „1395 dana bez crvene“
Žena prolazi praznim gradom. Na svakom raskrižju zastaje, gleda i sluša. Da pričeka ili da potrči? Da li da čeka druge ili da se sama izloži opasnosti?
Grad o kojemu je riječ je Sarajevo, a put kojim žena ide tijekom opsade grada postao je poznat kao Aleja snajpera. Stanovnici grada su između 1992. i 1996. morali izdržati 1395 dana opsade. Žena, u izvedbi španjolske glumice Maribel Verdú, oživljava doživljaj traume opsade. Riječ je o njezinu pojedinačnom putovanju u kolektivno sjećanje grada.
1395 dana bez crvene temelji se na iskustvu opsade Sarajeva između 1992. i 1996., odnosno trauma koje su doživjeli građani pod opsadom prigodom prolaska gradom. Naslov se odnosi na činjenicu da se tijekom opsade stanovnicima Sarajeva savjetovalo da ne nose jarke boje koje bi mogle privući pozornost snajpera s okolnih brežuljaka.
Tijekom opsade, Sarajevski je simfonijski orkestar nastavio svirati. U filmu 1395 dana bez crvene orkestar uvježbava 6. simfoniju Čajkovskoga, poznatu kao „Patetična“. Glazbenici zastaju i nastavljaju svirati, ponavljajući razne dijelove simfonije, upravo onako kao što žena zastaje i nastavlja ići gradom. Čuvši glazbu u glavi, iznalazi hrabrosti da nastavi.


GLUMCI I SURADNICI
U SURADNJI S ANRIJEM SALOM I ARIJEM BENJAMINOM MEYERSOM

ULOGE: MARIBEL VERDÚ I SARAJEVSKI FILHARMONIJSKI ORKESTAR
KOSTIMOGRAFIJA: SANJA DŽEBA I EMINA KUJUNDŽIĆ
TON: SRĐAN KURPJEL I BURAK TOPALAKCI
GLAZBA: ARI BENJAMIN MEYERS
MONTAŽA: PENDA HOUZANGBE
FOTOGRAFIJA: PATRICK GHIRINGHELLI
IZVRŠNI PRODUCENT: JAMES LINGWOOD
PRODUCENTI: AMIRA BAKŠIĆ ČAMO, JOVAN MARJANOVIĆ
REŽIJA: ŠEJLA KAMERIĆ

1395 dana bez crvene naručili su Artangel u suradnji s Manchester International Festivalom, Whitworth Art Gallery (Manchester), Fundació Museu D'Art Contemporani de Barcelona (MACBA) i Museum Boijmans Van Beuningen (Rotterdam), a omogućili Han Nefkens, H+F patronage, Festival d'Automne (Paris), Arts Council England, European Cultural Foundation, Fondacija za kinematografiju (Sarajevo), Marian Goodman Gallery (New York), Hauser & Wirth (London & Zürich).

Koproducenti su Artangel London i SCCA/pro.ba.Sarajevo.

1395 dana bez crvene film je zamišljen, razrađen i snimljen kao zajednički filmski projekt Šejle Kamerić i Anrija Sale. Projekt je rezultirao s dva odvojena filma.


DEVET DOJMOVA NAKON "1395 DANA BEZ CRVENE"
Piše: Ozren Kebo
7. listopada, 2011.

1. MINIMALISTIČKI ESEJ
Film je toliko uspio da je dosegnuo portret života – sažimajući njegov narativni i kognitivni potencijal. Po svim kriterijima u Sarajevu se dogodila ekstremna situacija, što predstavlja idealan filmski predložak, no i klasičnu klopku za režisera sklonog ekstremima. Takve situacije uspijevaju dosegnuti puni filmski i umjetnički potencijal samo ako se ekstremi koje sadrže utišaju i potisnu, kade dožive umjetnički pomak i redukciju na tankoćutno tkivo, koje priču pripovijeda na posve drukčiji način. Tako je nastao film 1395 dana bez crvene, minimalistički esej o nadasve teškim vremenima.

2. DALEKO OD ŽIVOTA, DALEKO OD ISTINE
Stalno smo izloženi nesmiljenom teroru holivudskog filma. Njegova glavna izražajna sredstva su eksplozije, automobilske potjere, tučnjave i ples oko šipke; njegov je najvažniji lik helikopter. Taj će isti helikopter neizbježno eksplodirati negdje između 45. i 80. minute filma, nužno u zraku i nužno uz spektakularnu pirotehniku. Što je više detonacija, plamena i nevjerojatnih, gotovo atomskih oblaka koji se dižu iz obične vatre, to je film uspješniji. Glavna pripovjedna kvaliteta ovog prevladavajućeg žanra suvremene filmske industrije njegova je udaljenost od života. Ondje gdje Hollywood završava, počinje život.

3. ŠTO NAM GOVORE LICA, NOGE, POKRETI I TIJELA?
Šejla Kamerić je odabrala grad iskasapljen detonacijama i pretvorila ga u film lišen pirotehnike. Kao dodatak, uspjela nam je prizvati sjećanje na užas koji je trajao 1395 dana. Umjesto eksplozijama, priča o bombardiranju je u ovom dobro osmišljenom, opsesivnom i snažnom filmu ispričana mimikom, pogledima, grimasama i nogama osobe koja trči, snimljenima kao da su noge neovisne o tijelu, kao da nose nešto što bi trebalo biti ljudsko biće, no dehumanizirano je upravo činom trčanja, osnovnim oblikom govora tijela u gradu pod opsadom.

4. PRAZNE ULICE, VIDE SE SAMO PJEŠACI
1395 dana bez crvene može se gledati kao vrlo uspio anti-holivudski eksperiment: postiže maksimum izražajnosti minimalnim sredstvima. Sve je u filmu ogoljeno do srži. Na ulicama nema prometa. Čak nema ni ljudi. Na njihovu su mjestu pješaci lišeni ljudskosti, koji se probijaju gradom pješke i pokušavaju vratiti izgubljene značajke čovjeka. Pješaci su životni, nisu tek nakupina dodatnih likova. Uspjeh tehnike preživljavanja u opkoljenom gradu potpuno ovisi o načinu kretanja. Neke od uporabljenih metoda mogu se vidjeti u hodu, tempu, izgledu, stavu i grimasama nezaboravne Maribel Verdú.

5. RASKRIŽJA
Raskrižja su mjesta kušnje, ondje se odlučivalo o životu i smrti. Pretrčavanje opasnih raskrižja bila je zahtjevna operacija, izniman ispit za tijelo. Postariji, bolesni muškarci, jedva pokretne žene, svi su oni morali nekamo stići – po kruh ili lijekove, paket ili informacije, morali su naći neko sklonište, krov nad glavom. Ljude su od njihovih ciljeva dijelila raskrižja, te tvornice smrti gdje se umiralo brzo i lako. Na rskrižjima pod paskom snajperista moglo se vidjeti kako je jeftin ljudski život i kako ga je lako ugasiti. Jedan hitac, tek trenutak i sve bi završilo.

6. MARIBEL HODA PO STAKLU
U jednom prizoru vidimo glumicu kako hoda po krhotinama stakla. U zbilji je to užasno. Nakon svakog snažnog granatiranja, Titova bi ulica bila pokrivena razbijenim staklom i komadima betona, ciglom i otpalom žbukom. Nije lako hodati takvim putem: svaki korak odjekuje tako glasno da čovjek misli kako oni koji ga promatraju kroz ciljnik snajpera to također čuju.

7. PROLAZI IZMEĐU ZGRADA
U filmu su ti toponimi jednako važni kao što su bili i tijekom opsade. Svaki put kada bi izašli na ulicu, ljudi su prvo morali odrediti najsigurniji put, gradske inačice podzemnih tunela, prečica koje su spašavale živote (ili duge obilaske, što nije bilo važno tako dugo dok su pomagali u preživljavanju). Svoje smo puteve kroz grad osmislili u skladu s time. Što je bilo više prolaza, veća je bila šansa da se na odredište i natrag stigne živ.

8. ONO ŠTO STE VIDJELI NIJE BILO OBIČNO PRETRČAVANJE RASKRIŽJA
Može li itko tko nije živio u takvim uvjetima zamisliti psihofizičke i kemijske procese koji se odigravaju ispod kaputa? Brzi hod i iznenadni sprintevi izazivaju obilno znojenje – krv vam ključa – a zatim se valja ohladiti, u ledenim sobama bez grijanja. Cijeli dan prolazi u stalnim promjenama ritma, stanja i položaja: brzo – polagano, napeto – opušteno. Jin i jang u igri života i smrti.

9. ELEGANTNA GOSPOĐA ŠEĆE OPKOLJENIM SARAJEVOM
Grad je pod opsadom. Sveden je na njezinu najružniju manifestaciju. Svi tragovi urbanog, profinjenog i lijepog odavno su nestali. Ruralno prekriva nekadašnju profinjenu urbanost. Donosi frustraciju i želju za odupiranjem posljedicama uništenja, pa se zato svaka izložba, koncert ili glazbena uspješnica proglašava „još jednom demonstracijom duhovnog otpora agresoru u brdima“. Isprva je to imalo smisla, pa i drugi, možda i treći put kada je izgovoreno, no zatim se pretvorilo u karikaturu, floskulu ratne propagande, kao i jedan od stereotipa iz opkoljenog Sarajeva na čiji su se račun stanovnici najviše šalili. No unatoč banalnosti, ta je krilatica nadživjela svu kritiku i vrlo, vrlo dugo predstavljala službenu definiciju svega što se u gradu događalo.

Pa, ako bi to zaista bilo tako, bismo li možda elegantnu, brižno odjevenu ženu, koja polako korača filmom, ne žureći se i bez straha, mogli proglasiti nekom vrstom estetskog ili barem odjevnog otpora agresoru? Između svih sivih, naboranih tijela, pojavljuje se živa i poletna žena, koja odbija sivilo i stvara vlastiti film. Naravno, nije to dovoljno da bi se moglo definirati kao bilo kakav značajan otpor, no možda je dovoljno da bi se čovjek osjećao dobro. A to je već nešto, zadržati dostojanstvo kada to od vas nitko ne očekuje i ne traži. Žena u filmu nije izolirani slučaj ili iznimka koja potvrđuje pravilo, nego prije pravilo koje dokazuje važnost iznimki: one su, naime, čuvari dostojanstva. Sarajevske su žene čudo. Život su nam učinile mogućim, jednostavnijim i boljim. Načiniti nešto iz ničega, stvoriti i oblikovati hranu gotovo na način Sai Babe, bio je to pravi primjer ratnog doba i egzistencijalnog čarobnjaštva...

Ozren Kebo rođen je u Mostaru 1959. Živi i radi u Sarajevu kao glavni urednik časopisa „Gracija“. Izdane su mu dvije knjige, „Sarajevo za početnike“ i „Kako je lijepa moja Vectra“, a članci su mu objavljivani i u inozemstvu.
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1642
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt