najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Premijera predstave 'Mrtve duše' u Kerempuhu 21. listopada 2011. (p)
press / Kerempuh,Saturday 15 October 2011

Kerempuh

Premijera u listopadu
N. V. Gogolj: MRTVE DUŠE

Redatelj: DRAŽEN FERENČINA
Dramatizacija: DUBRAVKO MIHANOVIĆ
Scenograf: IVO KNEZOVIĆ
Kostimografkinja: MARITA ĆOPO
Glazba: MATE MATIŠIĆ
Oblikovatelj svjetla: ALEKSANDAR MONDECAR
Scenski pokret: MAJA ĐURINOVIĆ
Jezična savjetnica: ĐURĐA ŠKAVIĆ
Prijevod: ZLATKO CRNKOVIĆ

Uloge: HRVOJE KEČKEŠ, LUKA PETRUŠIĆ, ANTUN TUDIĆ, EDO VUJIĆ, ŽELJKO KÖNIGSKNECHT, ANGEL PALAŠEV, TARIK FILIPOVIĆ, MARIO MIRKOVIĆ, IVAN ĐURIČIĆ, NINA ERAK-SVRTAN, NENAD CVETKO, ELIZABETA KUKIĆ, MIA BEGOVIĆ, VLATKO DULIĆ, ANJA ĐURINOVIĆ



Gogoljeve “Mrtve duše”, u svom seciranju i beskompromisnom ismijavanju društvenih devijacija i ljudskih slabosti, bliske su iskonskoj ideji satiričnog. “Zahvaljujući Gogolju, naposljetku smo ugledali “pokrajinsko plemstvo” kako izlazi iz svojih dvoraca i kuća bez maski, bez uljepšavanja, vječito pijano i proždrljivo: robovi vlasti bez vrlina, i tirani svojih kmetova bez sažaljenja… što sišu život i krv narodu…” Aktualno i posve živo, iz pera ciničnog majstora groteske s nevjerojatnim osjećajem za detalj, ovo remek-djelo svjetske književnosti možda se bavi nekim dalekim krajevima, u neko daleko doba, no zapravo prikazuje nas same, u vremenu koje živimo i njegovim niskostima koje dobro poznajemo. Jer mane ne pripadaju naciji, mentalitetu ili povijesti, osim ako smo skloni predrasudama; one su svačije i ima ih (od)uvijek. Prštavo duhovite i bolne u svojoj istinoljubivosti, “Mrtve duše” su zato, kako je jednom zapisano o njima, “tvorevina što neumoljivo skida koprenu sa stvarnosti”.


Kamo hitamo?
(Bilješke uz dramatizaciju Mrtvih duša)

Kamo hitamo? Neka mi netko odgovori! Što znači to gibanje koje sije užas oko sebe? … Nema odgovora. Samo razderani zrak grmi i pretvara se u vjetar.
(N. V. Gogolj, Mrtve duše)

Osobno, Nikolaj Vasiljevič Gogolj jedan mi je od najdražih “klasičnih pisaca” (mada je vrlo neklasičan klasik, nema sumnje da pripada tom kanonu). Ono što u njegovim tekstovima neprestano iznova oduševljava čudesan je spoj smiješnog i tužnog, istovremena staromodnost i modernost, sposobnost da se bude istinit, a pritom se stvarnost svjesno “iščašuje”; da se bude grub, a poetičan, nemilosrdan, a sućutan. “Gogolj je bio čudan svat, ali geniji su uvijek čudni.”, reći će za njega Nabokov, oštroumno zaključujući da je kod Gogolja “premještanje fokusa sama osnova umjetnosti” (u knjizi koju svakako treba pročitati – Vladimir Nabokov, Nikolaj Gogolj; urednik: Zlatko Crnković; Znanje, Zagreb, 1983. – što ju je ovaj kozmopolitski ruski emigrant, autor “Lolite”, napisao za svoje američke studente, nezadovoljan dotadašnjim prikazima Gogoljeva života i djela, za koje je držao da su “preakademski”). Doista je tako; vjerojatno odatle ponire neuhvatljivost njegovih djela, i naš osjećaj da nismo točno sigurni što je to što čitamo. Jer, veliki pisci najveći su upravo tamo gdje izmiču očekivanom, gdje odlaze nekamo kamo mi ne bismo pošli, zato što niti ne znamo da se tim putem može ići. Gogolj je takav gotovo na nivou rečenice; on nam ne dopušta da se za išta uhvatimo, šapćući nam iz prošlosti kako svijet u kojem živimo, kao i umjetnost koja o njemu progovara, nemaju stalan karakter, te da nerijetko treba isključiti razum da bismo se približili istini. Riječima Nabokova: “Apsurd je bio Gogoljeva najdraža muza.”

Ponuda da dramatiziram Mrtve duše za kazalište “Kerempuh” zato je došla kao jedan od onih zadataka koji i nisu zadatak, već radost. No i prije ponovnog čitanja romana, bilo mi je jasno da radost, kako to već biva, neće biti lišena muke: Gogolja je, naime, teško dramatizirati, čak bih rekao da se on opire takvom postupku. Razloge ponajprije treba tražiti u spomenutom “premještanju fokusa”; najmoćniji kad se otrgne od vlastite pripovjedne linije i upadne u naoko posve bespotrebnu digresiju, najduhovitiji u opisima lica koje je teško prenijeti u dijalog, najsugestivniji kad namjerno zaustavlja radnju da bi se posvetio nekom ciničnom i(li) lirskom opažanju, Gogolj se bezobrazno smješka svakome tko njegovu prozu odluči pokušati prenijeti u drugi medij. To su mi potvrdile i ostale dramatizacije: ona, vjerojatno najpoznatija, Bulgakovljeva, po kojoj se i danas Mrtve duše često postavljaju, zatim hvaljena, vrlo ogoljela i gotovo komorna slovačka verzija Milana Lasice i Vladimíra Strniska, te razigrana BBC-eva radijska verzija dramatičara Dana Rebellata. Učeći od njih, krenuo sam svojim putem, ne zaboravljajući ono što je sam autor pisao – da sve mora biti “sagrađeno od naše građe, od naše zemlje, tako da svak osjeti da je to uzeto iz njegova vlastita tijela”. Ne dirajući Gogoljevu Rusiju, u njegovoj sam knjizi stoga tražio stvarnost kakvu i sam poznajem, stvarnost u kojoj nije grijeh pronaći rupu u zakonu i osigurati sebi korist, jer “to rade svi “, stvarnost gdje su slatkorječivi domoljubi prvi u redu kad se domovini uzima, a posljednji kad joj se daje, stvarnost u kojoj je kolektivno pranje ruku jedan od viđenijih javnih obreda, a licemjerje jedan od prisutnijih modela ponašanja… “Rusijo, kamo to hitaš?”, pitao se Gogolj 1841. godine. “Daj mi odgovori!”

Pavel Ivanovič Čičikov, koji Rusijom “putuje po svome poslu”, čovjek je kakvima je naša svakodnevica napućena. Amorfan i prilagodljiv, on govori ono što drugi žele čuti, otvarajući si tako vrata osobnog probitka. Društvena mu klima savršeno odgovara: svi imaju putra na glavi, društveni je aparat zbunjen i prepun proturječnosti, a za uspjeh nisu ključni ni inteligencija, ni obrazovanje, ni moralnost, već – snalažljivost. Stanje je to stvari koje, i onda i sada, i tamo i ovdje, ne samo odobravamo, već i podupiremo svi. A kad nas se pita “Kamo hitamo?”, tek ćemo slegnuti ramenima. To i tako nije važno, dok god se nešto može ušićariti.

Dubravko Mihanović
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1643
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt