Novi knjižarski naslovi u izdanju Queer Zagreba (p)
press / Queer,Sunday 04 September 2011
Novi naslovi u pripremi!
Za jesenje kišne dane pripremamo vam i sviježe naslove u izdanju Queer Zagreba - novi naslov iz ciklusa Hervéa Guiberta i prvi naslov koji objavljujemo od autorice Susan Sontag.
Susan Sontag: Reborn, journals 1947 – 1963 / Ponovno rođena, dnevnici od 1947. – 1963.
'Reborn' je prva knjiga dnevnika Susan Sontag koji će biti objavljeni u tri toma. Objavljivanje ovog dnevnika izazvalo je veliko zanimanje u SAD-u i širom svijeta, jer je Reborn izvanredna knjiga koja obiluje svim elemetima Sontaginog pisanja - iznimnom ozbiljnošću, zapanjujućom autorirtativnošću, netolerancijom licemjerja kao i njenom vlastitom ranjivošću. U petnaestoj godini Susaninog života, a to je vrijeme kada počinje dnevnik, ona već pokazuje značajke svog superiornog intelekta i gladi za iskustvom i kulturom, pa je tako i čitanje ove knjige zanimljivo upravo zbog toga što nam omogućuje pratiti Susanin razvoj i pretvorbu u jednu od vodećih umova 20 stoljeća. U ovim pomno odabranim izvatcima (mnogi se odlomci sastoje tek od nekoliko rečenica), Sontag bilježi razvoj svojih misli, obim i svestranost vlastitog čitanja te dnevna kretanja, ali i svoj život studentice na Berkleyu i otkrivanje seksualnosti (biseksualnost kao izraz cjelovitosti pojedinca).
Velik je značaj za čitatelje i poznavatelje djela Susan Sontag intimnije iz ovih dnevnika iščitati i susret i brak s njenim profesorom Philipom Rieffom, s kojim, u dobi od 18 godina, dobiva Davida, sina jedinca. Najsnažniji su zapisi iz perioda koje je provela u Engleskoj i Europi, kada se, dok je odvojena od obitelji, njen brak s Philipom raspada, a ona ulazi u fazu intenzivnih lezbijskih veza koje će je potaknuti da ponovno razmotri vlastito poimanje seksa, ljubavi („fizička mi je ljepota iznimno, gotovo morbidno važna“), majčinstva i uloge kćeri, a sve to prije svoje 30-te godine života. Ovaj dnevnik je pogled u formiranje Sontaginog sebstva, i taj pogled nije ništa manje od katarzičnog.
Hervé Guibert: Le Mausolee des Amants – Mauzolej ljubavnika
Hervé Guibert je sam napisao o ovom djelu: Mauzolej ljubavnika mogao bi se zvati T.. „T“ je osoba kojoj se autor ovim stranicama bio izvorno obratio dok nije odlučio prenijeti je u javnost. "Sada sam otvorio knjigu i ostavio ju otvorenom, izloženom", kaže u uvodu ovog dnevnika, objavljenog posthumno u skladu sa željama autora. Petnaest godina bilježaka o nemogućoj ljubavi, osamljenosti, seksu, snovima, homoseksualnosti, čitanju i pisanju, fotografiji, obitelji, bolesti i strahu od smrti. Svi ti motivi su prepoznatljivi kao Guibertovo vječno polazište i inspiracija – također registar svega čega se on morao odreći.
Ovaj dnevnik također je jedna vrsta oporuke, odnosno dokaza kako oni, koji u sebi nose klicu smrti, horizont svog vidokruga nalaze onkraj neposredno prisutnog. „Kada čitam novine“, napisao je, „već se osjećam posthumno.“ Fragmentarna forma otvorena je za samoodređenje cjelina koje prate životna zbivanja glavnog lika, novinara sa spisateljskim aspiracijama koji nikad ne realizira svoj zamišljeni roman, ali ga nikad ni ne prestaje pisati. Lik, sveden u biti na ulogu pripovjedača, povezan je sudbinski s „T-om“, jedinom kojem roman ne otkriva ime, od kojeg se odvaja samo da bi se nakon površnih kontakata s drugim muškarcima ponovno vratio i krenuo u stalna zajednička hodočašća po svjetskim metropolama, a opet, na sličan način, iznova samo da bi zajedno potražili svoje utočište, otok, mjesto zajedničkog izbora, marker u tkivu romana. Roman, koji je nekoliko romana u jednom i istovremeno odbijanje romaneskne forme, prema Guibertovim riječima građen je kao mauzolej za tijela ljubavnika.
Kapitalno djelo koje razlaže sve postupke autoreferecijalne književnosti, od lažne autobiografije do fiktivnog dnevnika, istovremeno pružajući autentičan uvid u najdublju intimu misli autora tijekom 15 godina dokumentiranja samoga sebe, najprirodniji je epilog Guibertovog opusa, s namjernom odgodom objave, gotovo namjerno posthumna izjava i završna riječ, te je stoga logičan odabir za selekciju u zbirku objavljenih radova Hervea Guiberta.
Razlika je u redovima - Queer.hr
Početak rujna na portalu je u znaku nadolazećeg Beograd Pridea. Pročitajte sve u mjesečnom specijalu ovdje: KliK!
http://queer.hr/10507/uskoro-je-rujan-%E2%80%93-a-beogradski-pride/
Uz to se ovih dana bavimo i manje vidljivim skupinama unutar zajednice, te pročitajte 'zašto su biseksualke u biti zakon' (Klik!), te specifičnosti transrodne mladeži i kako je biti mlada trans osoba u Hrvatskoj (KliK!).
http://queer.hr/10964/tranzicija-djece-i-tinejdzera-jos-je-uvijek-kontroverzna-tema/
A kultura nam je u prizmi sekspozitivnih tendencija i postporn koncepata. Što sve rezultira zanimljivim uratcima od koji se neki mogu vidjeti i u našoj ne toliko progresivnoj državi: KliK!
http://queer.hr/11093/punk-porn-i-feminizam/
Ocjena:
