najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

Promocije Naklade Ljevak na Zagrebačkom sajmu knjiga 2011. (p)
press,Tuesday 17 May 2011

Naklada Ljevak

PROGRAM PROMOCIJA NAKLADE LJEVAK NA ZAGREBAČKOM SAJMU KNJIGA 2011.


Srijeda, 18. svibnja u 19.30 sati, Profil Megastore
Biblioteka Cicero
MIROSLAV KRLEŽA
Hiljadu i jedna smrt
Govore: Vlaho Bogišić, Zdravko Zima i Nenad Rizvanović

'Hiljadu i jedna smrt', možda i najbolja, a svakako najljepša zbirka Krležinih priča, zabranjena je u predcenzuri u jesen 1932, a onda u proljeće 1933. kada je ipak otisnuta ubrzo povučena iz javnosti. Ta se zbirka više nije pojavila pred čitateljima, no kako su gotovo sve knjige iz Minervine kolekcije Krležinih djela pokrenute 1932. koje su joj prethodile rasprodane i dotiskivane nije teško pretpostaviti i da je naklada Hiljadu i jedne smrti bila znatna a zanimanje također veliko te je značajan broj primjeraka raspačan prije zapljene (…)
Hiljadu i jedna smrt sadrži onu prigušenu eksplozivnu izvornost kojom dobra priča nadrasta kulturnu zajednicu iz koje i o kojoj govori, vraća priču kao tekst u iskustvo čitatelja koji ju prevodi u svoj jezik i svoje vrijeme. Ako takav Krleža nije bio moguć u Hrvatskoj kada je pokušao objaviti tu knjigu, poigravši se s vremenom iznad standarda koji su njoj tada bili dani, ne znači da ga uopće nema, i da je doista zapustio ili otklonio od sebe naboje kojima bi pridobijao a ne okupljao. Krleža iz Hiljadu i jedne smrti ne čita se zbog Krleže, onoga što nam on inače znači ili bi nam mogao ustrebati, već radi sebe, kao priča čijega pisca smijemo zaboraviti jer smo toliko svoji da nam pripada njegova samoća.
Miroslav Krleža rođen je 1893. u Zagrebu. Već je svojim prvim knjigama iz doba društvene i kulturne krize potaknute Prvim svjetskim ratom dospio u središte javne pozornosti, da bi njegovo opsežno i raznovrsno djelo do kraja XX. stoljeća steklo status najvažnijega opusa hrvatske književnosti. Ogledao se u gotovo svim žanrovima modernističkih estetika svoga doba, od avangardističkih drama (Kraljevo, Kolumbo) do romansirane društvene kronike (Zastave). U nizu naslova, nakon novelističkoga ciklusa iz života hrvatskih domobrana Hrvatski bog Mars, izdvajaju se drame o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, Leda, U agoniji), romani Povratak Filipa Latinovicza i Na rubu pameti, pjesnička zbirka Balade Petrice Kerempuha, polemičke i esejističke knjige Moj obračun s njima te Deset krvavih godina, zapisi o putovanju Izlet u Rusiju. Krleža je istodobno trajno poticao kritičko preispitivanje vrijednosti i mitova, bitno pomažući da se hrvatski identitet učvrsti kao samorazumljiv i održiv glas u zajednici slobodnih naroda. Od 1950. je vodio Leksikografski zavod, koji se poslije njegove smrti 1981. u Zagrebu, po Krleži i zove.


Utorak, 24. svibnja u 18 sati, Profil Megastore
Zlatko Gall
POJMOVNIK popularne glazbe
drugo prošireno izdanje
Govore: Aleksandar Dragaš, Hrvoje Horvat i Zlatko Gall

Osnovna ideja – iz koje je prije deset godina nastalo prvo izdanje Pojmovnika – ostala je i danas ista: pokušaj pojmovnog predstavljanja ključnih segmenata suvremene popularne glazbe ali i svih ključnih "pritoka"; pa bili oni odavno etablirane samosvojne glazbene "discipline" poput jazza, bluesa ili countrya ili pak gotovo svakodnevne nove mutacije elektroničke glazbe i indie-rocka te najistaknutiji ogranci "world musica". Zacijelo će većina tvrdokornih fanova određenog žanra ili podžanra i u ovom, temeljito ažuriranom, dopunjenom i osvježenom izdanju imati svoje osobne favorite koje neće naći u kategoriji "Tipični izvođači i albumi". Ništa čudno. Popis navedenih autora i albuma nije sročen kao konačan sud, niti ultimativna prosudba najvećih dometa žanra već – kao ilustracija njegovih glavnih osobina, dometa, opsega i unutar žanrovskih mijena. Što se pak druge kategorije tiče "Žanrovski i stilski srodnici", ona postoji da bi čitatelju ukazala gdje, unutar korica ove knjige, može potražiti više srodnih informacija. Da bi se, naime, izbjegla ponavljanja "općih mjesta" i olakšalo traženja pojmova, velike cjeline su razbijene na niz podžanrova, a ukupna slika se dobiva spajanjem svih srodnih natuknica. Primjerice, ako vas zanima blues valja vam pročitati ne samo opći tekst (blues) već i navedene pripadajuće žanrovske i stilske srodnike (chicago blues, delta blues, teksaški blues..) te bliske pojmove (bottleneck, slide, dobro..) . I još jedna napomena. Pojmovnik pred vama (i zbog spomenutih razloga razbijanja velikih cjelina na niz srodnih pojmova) ne mjeri se enciklopedijskim kriterijima jer broj "redaka" i količina ispisanog teksta nisu mehanički pokazatelj veće ili manje relevantnosti teme.
Zlatko Gall
Zlatko Gall rođen je 1.12. 1954. u Splitu. Povijest umjetnosti i arheologiju diplomirao 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija objavljivao teme s područja likovnosti, stripa i rocka u omladinskom tisku, a od 1979. profesionalni novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Do odlaska iz Slobodne Dalmacije 1995. bio urednik kulture, kolumnist i komentator Slobodne i Nedjeljne Dalmacije.. Tijekom devedesetih bio politički kolumnist Vjesnika i Vijenca, te stalni kolumnist mjesečnika More. Od 1995. do 2001. u Slobodnoj Dalmaciji obavlja posao glazbenog kritičara i komentatora; bio novinar Tjednika, a potom Feral Tribuna. Bio glavni urednik glazbenog mjesečnika Feral Music. Autor glazbenih projekata Prst u more i Čovjek od soli za koja je 2005. i 2006. dobio i diskografsku nagradu Porin.


Utorak, 24. svibnja u 19,30 sati, Profil Megastore
Biblioteka CICERO
ABDULAH SIDRAN
PARTIZANSKO GROBLJE
Pjesme izabrao i priredio: Sinan Gudžević
Pogovor: Marko Vešović
Govore: Sinan Gudžević, Nenad Rizvanović i Abdulah Sidran

Abdulah Sidran zbilja ne spada u pjesnike koji „ne znaju šta čine“ u trenutku pisanja pjesme. Nije, naime, od soja spontanih stvaralaca, čiju uobrazilju pokreću prevashodno sile iz nesvjesnog, vodeći je putevima razumu nepredvidljvim do otkrića koja, nerijetko, obesnažuju njihove prvobitne stvaralačke namjere. Naprotiv: Sidran svagda posjeduje izuzetno izoštrenu svijest na kakvu poeziju danas vrijedi „traćiti vrijeme“, kakvu pjesmu želi sam da napiše, šta njome kuša da saopšti, kakva su pjesnička oruđa najpodesnija za postizanje postavljenog umjetničkog cilja. Stoga je brižljiva ispisanost temeljni dojam koji u čitaocu ostavljaju njegovi stihovi, i to ne samo najbolji. Udio svijesti u umjetničkoj izvedbi, ili, jednostavnije rečeno, prisustvo majstorstva, ne smije se prenebregnuti u njegovim pjesmama, čak ni kad su besprimjerno proste. Jer Sidran mnogo polaže na majstorstvo, razumije se, kakvo misli da današnji pjesnik smije sebi dozvoliti, pošto mu je jasno da njegovanje samodopadnog majstorstva – koje od pjesme pravi robu za proizvođača, a ne za potrošača – često znači doprinos daljnjoj razgradnji ionako ruševnog dostojanstva pjesnikova posla u današnje vrijeme, jer daje nov prilog sve nepovratnijem odsijecanju poezije od čitaoca. Za Sidrana je, stoga, ključno pitanje: može li se biti majstor, a ipak ostati razumljiv?
(Marko Vešović)
Abdulah Sidran (1944) pjesnik, prozaik, filmski scenarist. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao u Sarajevu. Do početka rata u BiH je bio zaposlen na TV Bosne i Hercegovine kao dramaturg. Važnije pjesničke knjige: Šahbaza (Sarajevo, 1970), Kost i meso (1976), Sarajevska zbirka (Sarajevo, 1979), Bolest od duše (Nikšić, 1988), Sarajevski tabut (Sarajevo, 1993), Pjesme poslije rata (Sarajevo, 2005).. Izbori iz njegove poezije objavljeni su u Austriji, Francuskoj i Italiji. Jedan je od najznačajnijih filmskih autora (scenarista) u jugoslavenskoj kinematografiji Član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Majstorski kandidat u šahu. Živi u Sarajevu i Goraždu.


Četvrtak, 26. svibnja u 12 sati, Profil Megastore
BIBLIOTEKA CICERO
Stanko Andrić
ZAVIČAJNA ČITANKA
Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine
Govore: Leo Rafolt, Vinko Brešić, Nenad Rizvanović i Stanko Andrić

Svoju antologiju Stanko Andrić je sastavio par excellence iz aspekta historiografije, u širokom, antropološkom smislu. Antologijske se jedinice u pravilu ne nižu prema kronološkom redu autora, nego prema kronologiji – ili pak logičkom slijedu – obrađenih tema. U žanrovskom pogledu, tekstovi su raznorodni: pravni (Iločki statut), korografski ili krajopisni (Firman, Szörényi), kulturnopovijesni (Bösendorfer, Matasović), dnevničko-memoarski (Lerman, Janković, Kršnjavi), književni u užem smislu (Relković, Katančić, Ivakić...). Razdijeljeni su u tri tematske cjeline. Prva cjelina, naslovljena “Hod vjekova”, donosi svojevrstan dijakronijski presjek slavonske povjesnice. Druga, “S ovu stranu povijesti”, bavi se braudelovskim longues durées, činjenicama koje se doimlju trajnijima od lako uočljivih povijesnih turbulencija. Napokon, treća cjelina nosi samorazumljiv naslov “Iz povijesti slavonske knjige”. Svaki od uvrštenih autora popraćen je uvodnom biobibliografskom bilješkom, a redovito i navodom iz kojega drugog (najčešće slavonskog) autora: time se ističe unutarnja uzajamnost slavonskoga kulturnog kruga, u skladu s neizrečenim geslom čitanke koje bi moglo glasiti: Slavonija, sobom samom.
Stanko Andrić rođen je 27. siječnja 1967. u Strizivojni kod Đakova. Osnovnu školu polazio u Strizivojni, a gimnaziju 1982-1986. u Slavonskom Brodu. Diplomirao je 1993. francuski i latinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao (1994) i doktorirao (1998) na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) u Budimpešti. Od 1996. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje (Slavonski Brod), gdje sada ima zvanje znanstvenog savjetnika. Bavi se srednjovjekovnom poviješću sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina. Od 2001. glavni je urednik časopisa Scrinia Slavonica – Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Uz to povremeno objavljuje i književnu prozu. Živi u Osijeku.


Četvrtak, 26. svibnja u 19 sati, Knjižnica Bogdana Ogrizovića
BIBLIOTEKA RAZOTKRIVANJE
TATJANA JUKIĆ
REVOLUCIJA i MELANKOLIJA
GRANICE PAMĆENJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
Govore: Milivoj Solar, Nadežda Čačinovič, Maša Kolanović, Nives Tomašević i Tatjana Jukić

Tatjana Jukić analizira dugu povijest i različite aspekte odnosa revolucije i melankolije; posebno je zanimaju mjesta gdje se, u opisima te relacije, dodiruju književnost, filozofija i psihoanaliza. Njezina studija polazi od primjera iz hrvatske književnosti i pokazuje kako se u hrvatskoj književnosti formiraju specifične konfiguracije politike i memorije. Istodobno, Jukić pokazuje kako sprega revolucije i melankolije opterećuje ne samo politički projekt socijalizma i kulturnu povijest koju s njim povezujemo, već i različita recentna tumačenja demokracije. Ova knjiga otvara stoga poziciju za kritički pristup u kompleks koji, kako kaže autorica, poput sablasti kruži i ne samo Evropom, a koji u nedostatku boljeg imena i s pritajenom strepnjom zovemo postsocijalizmom.
Zato je temeljno pitanje što ga autorica u ovoj knjizi postavlja sljedeće: kako se pamti revolucija? Kako se i gdje formira kulturna memorija koja u sebe mora inkorporirati revoluciju kao specifično predznanje? Ako je revolucija specifično predznanje, kako se unutar kulturne povijesti formira memorija budućnosti? I, s tim u vezi: kako se pamti melankolija?
Tatjana Jukić izvanredna je profesorica na Odsjeku za anglistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Autorica je knjige Zazor, nadzor, sviđanje. Dodiri književnog i vizualnog u britanskom 19. stoljeću (Zagreb, 2002.), te niza članaka na hrvatskom i engleskom jeziku. Od svojih prijevoda izdvaja romane Zaposjedanje Antonije Susan Byatt i Zamišljeni život Davida Maloufa, te Sajmište zlodušića Christine Rossetti. Trenutno vodi znanstveno-istraživački projekt o granicama književnog pamćenja.
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1643
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt