najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

KAZALIŠTE: HOMAGE I, Premijera laboratorijskog modula Teatra &TD by Ada Jukić
Ada Jukić,Friday 22 April 2011

LAB&TD 19 travnja 2011.
Predstava HOMMAGE I
Tekst i režija: Rona Žulj
Igraju: Petra Dugandžić i Sven Jakir
Dizajn svjetla: Hrvoje Grgić
Producentica: Petra Glad

Kritičati znaju, u žaru iznošenja svoga stava, otkriti i kako završava neka predstava ili film i tako umanjiti užitak gledatelja koji su se, prije odlaska u kino ili kazalište, odlučili 'primjereno raspitati'. Ja ne mogu učiniti tu grešku jer ne znam kako je predstava HOMMAGE I (hoće li biti HOMMAGE-a II, pitam se ja ), završila. Otišli smo prije kraja predstave (nas dvoje, tko zna da li bih to učinila da sam bila sama?). A napuštanje predstave prije kraja podrazumijeva određenu dozu nekonvencijske hrabrosti. Izaći iz komornog prostora premijere (mala dvorana &TD-a), tri-četiri reda motiviranih posjetitelja, moraš ih doslovce prekoračiti pred glumcima i kamerom (to smo vidjeli tek kad smo sami ušli u kadar), koja je sve snimala.

E, sad, nije to prva predstava s koje sam htjela otići, a nisam, i nije to najslabija od predstava na kojima sam ostala do kraja. Ova je ipak potakla reakciju da je napustim, a ne da je 'trpim', i da je prepustim onima koji u njoj (zbog istih razloga zbog kojih sam otišla, zašto ne?) mogu uživati. To je ono što je bilo dobro u predstavi i nije samo to bilo dobro u njoj.

Bilo je zgodnih dionica, pa i cjelokupna koncepcija, dvoje glumaca uz mikrofon i malo rekvizita na pozornici (podu 'male Dvorane') i videozaslon na kojem se projiciraju crno-bijele scene s pariških ulica šezdesetih godina prošloga stoljeća (mlađe generacije neće prepoznati hidraulične 'žabe' i bohemske 'spačeke', ali ja jesam ). Ovaj transparentni zaslon, uz odgovarajuće svjetlosno usmjerenje, ostvaruje i specijalni efekt silhouette u kojoj se glumica prilično dugo nalazi, dok je glumac opisuje književno zahtjevnim tekstom.



Priča je to o Nani, anonimnoj ljepotici koja u Parizu pokušava karijeru modela i filmske glumice, a završava kao prostitutka, s kojom se preklapa Anna, koja također ima slične 'filmske probleme'. Tužna, ali stereotipna priča, u kojoj ne uspijevamo domisliti osnove za jedinstvenost lika i slučaja, potrebne za poistovjećivanje ili empatiju. Naravno, sam predmet predstave ne određuje njenu 'osobitost', već se ta osobitost, to jest 'osobit pristup' temi, može postići baveći se i najobičnijim povodima i predmetima (vidi Stilske vježbe !). Ali, također, ne može se upravo zbog obilježja tog predmeta (teme) očekivati presudan doprinos vrijednosti predstave. Osobito kad je taj predmet izgubio svoju provokativnost ili bar aspekt provokativnosti problema koji ističe predstava. Problem prostitucije, primjerice, i dalje je problem, osobito povezan s problemom trgovanja ljudima, prisilom i manipulacijom, ali manje (ili nikako) kao karakterno obilježje osobe koja se prostitucijom bavi. Potpuno je 'passé' uvjeravanje (to govori sama Nana ili Anna, kad glumi da je netko drugi) da ona nije 'loša' djevojka, već 'teško dijete' rastavljenih roditelja, koja je pokušavala (očajnički) cijeli život ne biti sama. Taj kliše: rastavljeni roditelji, djevojčica željna roditeljske ljubavi, fotomodel koji se opire snimanju golišavih scena, ne djeluje osobito ni jedinstveno, a opravdavanje njenog položaja, odnosno moraliziranje (nije 'loša djevojka'), djeluje zastarjelo, kao one crno-bijele projekcije pariških šezdesetih s (doduše) suvremenog, kompjuterskog izvora. Računalo se koristi, osim filmskih dokumentarnih i igranih isječaka (vidi Godarda i Dreyera...), već i da se u Power Point formi ispiše dopis kojim se glumica obraća 'madami' za posao, navodeći svoje dimenzije, a ispadne tako, da je angažira redatelj sa stereotipnim tamnim naočalama...



Dakle, ta djevojka, koja se miješa s drugom djevojkom, koja je opisana kao ljepuškasta, oskudne garderobe (taj opis garderobe, crna haljina i bijele cipele, ponavlja se nekoliko puta tijekom predstave, kao da je dubinskog značenja koji publika ne može 'od prve' dokučiti). Ponavlja se i pjesma koju izvodi glumica, dok glumac izvodi nekoliko, ali ne istih pjesama, i izvodi jedan prilično zgodan michaeljacksonovski hod po podlozi francuske šansone.

Uopće taj Pariz 'šezdesetih' prošlog 'dvadesetog', kad je francuski novovalovski umjetnički potencijal držao frankofonsko područje još relevantnim pred angloameričkom show business dominacijom, taj Pariz s videozaslona, sa svojim 'žabama' i 'spačekima' (makar novi Citroeni, Peugeoti i Renaulti spadaju i danas u vrh suvremene automobilske industrije), djeluje 'passé' više nego nostalgično i ne ilustrira relevantnost ove pariške posrnule ženske priče u odnosu na naše vrijeme i probleme i probleme vremena i svijeta u kojem živimo. To je najveći problem ove predstave. Ne vidimo po čemu je ono o čemu govori izuzetno ni univerzalno. Naravno da intimna priča o razočarenju u svijet (i filmsku industriju ), može biti relevantna za pojedinačnu osobu (da relevantnija ne može biti), ali gledatelja treba u to tek uvjeriti. A to ova predstava ne uspijeva, iako se oslanja na vrijedan umjetnički materijal kojim 'laboratorijski eksperimentira'.

A što se tiče trajanja predstave koja raspolaže oskudnim 'teatralnim rekvizitima' za kostantno 'podbadanje pažnje', prema gledatelju treba imati obzira. Predstava bez razvoja radnje, već s nizanjem prizora kojih može biti 'koliko hoćeš' (ili ipak godarovski dvanaest?) i kod koje se 'već odrađeno' i već viđeno (deja vue, po francuskom ) ponavlja, treba biti kratka. Nije dobro, bez krute potrebe, iskorištavati konvencionalnu izdržljivost publike. 'Epski rečeno': za malu priču ne treba raditi Ilijadu. A mladenački 'Hommage' ne treba zazivati Homera. Već, primjerice, Godarda.
Uobičajeno je da se 'hommage' upućuje osobama koje su svojim djelom zaslužile poštovanje, autorima (i likovima) koji su, unatoč preprekama, uspjeli snimiti 'svoj film'. A to nije lik koji ima opravdanje za to što nije uspio na filmu i u životu.

Možda bi sve jasnije (i poštenije, to jest, s poštovanjem) bilo da se i u naslovu i autorskom popisu Predstave spominje Jean Luc-Godard i njegov film 'Vivre sa vie' (1962.) i time eksplicitno odaje priznanje izvoru ovog kazališnog eksperimenta.

Ovo ne treba obeshrabriti autore i sudionike Predstave. Kritika predstavlja materijal koji se može iskoristiti za razvoj 'kritičnog' ili budućih projekata.


Foto by Damir Žižić
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1643
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt