najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

KNJIGA Milan Kundera: Susret by Janko Heidl
Janko Heidl,Tuesday 05 April 2011

Meandarmedia

Četvrta esejistička knjiga češko-francuskog književnika Milana Kundere (1929.) – prethodne su „Umjetnost romana“ (1986.), „Iznevjerene oporuke“ (1993.) i „Zavjesa“ (2005.) – „Susret“ (158 str, Meandarmedia, 2009., prev. Vanda Mikšić) sadrži 31 kratak i četiri duža eseja u kojima ovaj u nas prilično omiljen češko-francuski književnik lucidno razmišlja o umjetnosti, usredotočujući se ponajprije na grane koje očito odlično poznaje - književnost (prije svega roman), (klasičnu) glazbu i slikarstvo - a tema jednog kratkog eseja je i film, odnosno kinematografija, koje Kundera, svojedobno student praške filmske akademije FAMU, dijeli na film kao tehniku i film kao umjetnost te, ne bez ogorčenja, zaključuje kako je potonja odavna i definitivno izgubila bitku s prvospomenutom, „glavnim sredstvom zaglupljivanja“ i „planetarne indiskrecije“.

Vrstan književnik, Kundera i u ovim razmatranjima pripovjednog ugođaja piše, kako se kaže, lakom rukom i vrlo čitljivo, no nimalo površno, udubljujući se u ono što smatra srži umjetničkog djela, a što najizravnije opisuje u eseju o slikarstvu Francisa Bacona: „Slikarov se pogled spušta na lice poput brutalne ruke, nastojeći se dočepati njegove biti, tog dijamanta skrivenog u dubinama.“



Opušteno, ali svrhovito spajajući nenametljivo autoritativna zapažanja s crticama autobiografskog karaktera, Kundera uglavnom izbjegava analize znanstvenoga tipa (preuzimanje nekih postupaka znanstvenih radova drži niskim trikom kojim se daje tobožnji dignitet neznanstvenim djelima) te šarmantno i vrlo uvjerljivo, zdravorazumskom logikom i umjetničkim osjećajem kao glavnim oružjima, razmjerno implicitno zastupa nekoliko ideja i stavova koje, čini se, drži ključnima.

Kao autor vlastitih i strastveni korisnik tuđih umjetničkih djela Kundera smatra da je svojevrsna dužnost djela pojedinih umjetnosti izraziti ono što je moguće izraziti samo tom granom umjetnosti – roman treba izraziti ono što je moguće samo u romanu, opera ono što je moguće samo u operi... – što je onda i svojevrsno mjerilo njihove vrijednosti. Kao velik poznavatelj umjetnosti Kundera upozorava na činjenicu da se vrednovanje dometa pojedinih umjetnika prečesto zasniva na olakom preuzimanju mišljenja kakvog autoriteta koji je nekom zgodom zapaženo u javnost iznio vlastite prosudbe, koje su, lako moguće, bile tek plod prolaznog zanosa kao što, primjerice, bijaše omalovažavanje djela Anatolea Francea od strane nadrealista, o čemu je jedan od „glavnih napadača“, Louis Aragon, u osobnom pismu Kunderi 1971. g. napisao da je njegov davnašnji pamflet o Franceu „drski članak... trice i kučine“. O svemu (umjetničkome) valja, dakle, izgraditi vlastito mišljenje, a ne potpadati pod utjecaj tuđega ili, ne daj bože, vladajuće mode. Osim za Francea, Kundera će se djelom zdušno založiti za otimanje zaboravu ili izvlačenje iz sjene zanemarenih ili pogrešno interpretiranih kvaliteta, primjerice, „Gargantue i Pantagruela“ francuskog klasika Francoisa Rabelaisa, opera češkog skladatelja Leoša Janačeka (prema Kunderi skandalozno pogrešno portretiranog u Larousseovoj enciklopediji), djela haićanskog pjesnika Renea Depestrea, martinikanskog pjesnika Aimea Cesairea, martinikanskog književnika Patricka Chamoiesaua ili romana „Koža“ talijanskog literata Curzia Malapartea.

Među ostalim, s neskrivenom će odbojnošću dijagnosticirati sklonost suvremenog društva da se umjetnicima bavi više razmatrajući njihov život, ideje, stavove i privatne osobine, a manje njihovo djelo. Hermanna Brocha, drži Kundera, nadživljuju njegovi romani, a ne znanstvena djela ni „moralni patos njegova estetskog žrtvovanja“ kojim su (bili) zaslijepljeni sveučilišni profesori i filozofi, a Bertolta Brechta nadživljuju njegove drame, a ne njegova navodna „duševna bijeda“ ili „smrad njegova tijela“ čemu neimenovani sveučilišni profesor književnosti posvećuje pozamašan dio svoje opširne monografije o njemačkom književniku.

No, koliko god mnogočime bio nezadovoljan, Kundera ne nastupa iz pozicije kritikanta, nego uz entuzijastički, razložno navijački poticajan pristup mentora koji se iskreno nada da će štićenika – u ovom slučaju čitatelja - navesti da se zainteresira i da shvati što mu iskusan znalac želi prenijeti. Zahvaljujući vrlo pitkom stilu i nesumnjivo prvorazrednom poznavanju tema o kojima piše – pri čemu se znanjem ne razmeće, nego ga podrazumijeva - u tome i uspijeva.

Na koncu, citirajmo rečenicu iz „Susreta“, Kunderin komentar dijela intervjua u kojem Francis Bacon govori o Samuelu Beckettu, a koja može poslužiti kao svojevrsna uputa za čitanje i razumijevanje ove knjige: „Kad neki umjetnik govori o drugom, uvijek (zaobilazno ili zrcalno) govori o samome sebi, što njegov sud i čini zanimljivim.“
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Žedno uho u Tvornici od 13. svibnja do 4. lipnja 2012. (p)
bullet Saša Božić u Teatru &TD priprema Marinkovićevu 'Gloriju' (p)
bullet 'How To Make – Ideen, Notationen, Materialisierungen' at Kunsthaus Dresden (p)
bullet Plavi ciklus: Pogorelić i Kitajenko u Lisinskom 23. ožujka 2012. (p)
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Animafest 2012: Press konferencija (p)
bullet 36.Smotra kazališnih amatera Zagreba - SKAZ - 23.03/04.04.2012. (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Četiri hrvatska filma u natjecateljskom programu Annecyja (p)
bullet Poziv na radionicu 'Osnove tehnika rada s filmom'! (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet The Unschool Art School MFA/PhD (p)
bullet T.A.L.K. A.B.O.U.T. P.O.R.N. (p)
bullet Izložba '...Crteži iii' u Galeriji Anex (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Poziv umjetnicima za IETM Zagreb (p)
bullet Na 100.00 volta - Zagrebačka filharmonija, maestro Schiffman i pijanist Boyde (p)
bullet Worldwide deadline reminder: jobs, scholarships, competitions, residencies, exhibitions (p)
bullet Potpora fonda Eurimages filmskim projektima 'Svećenikova djeca' Vinka Brešana i 'Cure' Andreje Štake
bullet Kultura promjene SC poziva na radionicu Glas kao tijelo, tekst kao glazba! (p)
bullet Svečano otvoren Zgraf 11 (p)
bullet otvaranje josip kaniza (p)
bullet Sale of contemporary Arab, Turkish and Iranian photography at CMOOA's (p)
bullet Exhibition of Hervé Fischer at the Gallery Parisienne (p)
bullet Stephan Balkenhol at DEWEER gallery (p)
bullet Graduate Course in Art Practise in Cyprus (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Sunnysiders - Licence to Blues - Koncertna promocija (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet NICO DOCKX at PREMIERE OPENING of ESTHER DONATZ GALLERY. 17 MARCH 2012 (p)
bullet Prezentacija Vodiča HMNU (p)
bullet Geenger Records traži suradnike! (p)
bullet ALASKA vas poziva na rokkanje_najava (p)
bullet RockLive Festival - promjena termina i prijave bendova (p)
bullet 'TRAŽI SE PRIJATELJ' - glazbom protiv nasilja (p)
bullet 'Uskršnja jaja' na Filmskom festivalu Tribeca (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1640
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt