najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

KNJIGA Milan Kundera: Susret by Janko Heidl
Janko Heidl,Tuesday 05 April 2011

Meandarmedia

Četvrta esejistička knjiga češko-francuskog književnika Milana Kundere (1929.) – prethodne su „Umjetnost romana“ (1986.), „Iznevjerene oporuke“ (1993.) i „Zavjesa“ (2005.) – „Susret“ (158 str, Meandarmedia, 2009., prev. Vanda Mikšić) sadrži 31 kratak i četiri duža eseja u kojima ovaj u nas prilično omiljen češko-francuski književnik lucidno razmišlja o umjetnosti, usredotočujući se ponajprije na grane koje očito odlično poznaje - književnost (prije svega roman), (klasičnu) glazbu i slikarstvo - a tema jednog kratkog eseja je i film, odnosno kinematografija, koje Kundera, svojedobno student praške filmske akademije FAMU, dijeli na film kao tehniku i film kao umjetnost te, ne bez ogorčenja, zaključuje kako je potonja odavna i definitivno izgubila bitku s prvospomenutom, „glavnim sredstvom zaglupljivanja“ i „planetarne indiskrecije“.

Vrstan književnik, Kundera i u ovim razmatranjima pripovjednog ugođaja piše, kako se kaže, lakom rukom i vrlo čitljivo, no nimalo površno, udubljujući se u ono što smatra srži umjetničkog djela, a što najizravnije opisuje u eseju o slikarstvu Francisa Bacona: „Slikarov se pogled spušta na lice poput brutalne ruke, nastojeći se dočepati njegove biti, tog dijamanta skrivenog u dubinama.“



Opušteno, ali svrhovito spajajući nenametljivo autoritativna zapažanja s crticama autobiografskog karaktera, Kundera uglavnom izbjegava analize znanstvenoga tipa (preuzimanje nekih postupaka znanstvenih radova drži niskim trikom kojim se daje tobožnji dignitet neznanstvenim djelima) te šarmantno i vrlo uvjerljivo, zdravorazumskom logikom i umjetničkim osjećajem kao glavnim oružjima, razmjerno implicitno zastupa nekoliko ideja i stavova koje, čini se, drži ključnima.

Kao autor vlastitih i strastveni korisnik tuđih umjetničkih djela Kundera smatra da je svojevrsna dužnost djela pojedinih umjetnosti izraziti ono što je moguće izraziti samo tom granom umjetnosti – roman treba izraziti ono što je moguće samo u romanu, opera ono što je moguće samo u operi... – što je onda i svojevrsno mjerilo njihove vrijednosti. Kao velik poznavatelj umjetnosti Kundera upozorava na činjenicu da se vrednovanje dometa pojedinih umjetnika prečesto zasniva na olakom preuzimanju mišljenja kakvog autoriteta koji je nekom zgodom zapaženo u javnost iznio vlastite prosudbe, koje su, lako moguće, bile tek plod prolaznog zanosa kao što, primjerice, bijaše omalovažavanje djela Anatolea Francea od strane nadrealista, o čemu je jedan od „glavnih napadača“, Louis Aragon, u osobnom pismu Kunderi 1971. g. napisao da je njegov davnašnji pamflet o Franceu „drski članak... trice i kučine“. O svemu (umjetničkome) valja, dakle, izgraditi vlastito mišljenje, a ne potpadati pod utjecaj tuđega ili, ne daj bože, vladajuće mode. Osim za Francea, Kundera će se djelom zdušno založiti za otimanje zaboravu ili izvlačenje iz sjene zanemarenih ili pogrešno interpretiranih kvaliteta, primjerice, „Gargantue i Pantagruela“ francuskog klasika Francoisa Rabelaisa, opera češkog skladatelja Leoša Janačeka (prema Kunderi skandalozno pogrešno portretiranog u Larousseovoj enciklopediji), djela haićanskog pjesnika Renea Depestrea, martinikanskog pjesnika Aimea Cesairea, martinikanskog književnika Patricka Chamoiesaua ili romana „Koža“ talijanskog literata Curzia Malapartea.

Među ostalim, s neskrivenom će odbojnošću dijagnosticirati sklonost suvremenog društva da se umjetnicima bavi više razmatrajući njihov život, ideje, stavove i privatne osobine, a manje njihovo djelo. Hermanna Brocha, drži Kundera, nadživljuju njegovi romani, a ne znanstvena djela ni „moralni patos njegova estetskog žrtvovanja“ kojim su (bili) zaslijepljeni sveučilišni profesori i filozofi, a Bertolta Brechta nadživljuju njegove drame, a ne njegova navodna „duševna bijeda“ ili „smrad njegova tijela“ čemu neimenovani sveučilišni profesor književnosti posvećuje pozamašan dio svoje opširne monografije o njemačkom književniku.

No, koliko god mnogočime bio nezadovoljan, Kundera ne nastupa iz pozicije kritikanta, nego uz entuzijastički, razložno navijački poticajan pristup mentora koji se iskreno nada da će štićenika – u ovom slučaju čitatelja - navesti da se zainteresira i da shvati što mu iskusan znalac želi prenijeti. Zahvaljujući vrlo pitkom stilu i nesumnjivo prvorazrednom poznavanju tema o kojima piše – pri čemu se znanjem ne razmeće, nego ga podrazumijeva - u tome i uspijeva.

Na koncu, citirajmo rečenicu iz „Susreta“, Kunderin komentar dijela intervjua u kojem Francis Bacon govori o Samuelu Beckettu, a koja može poslužiti kao svojevrsna uputa za čitanje i razumijevanje ove knjige: „Kad neki umjetnik govori o drugom, uvijek (zaobilazno ili zrcalno) govori o samome sebi, što njegov sud i čini zanimljivim.“
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1643
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt