najF.I.L.M.F.I.L.M.


DVD
........................ najave
........................ VHS najave
........................ recenzije
........................ kultni film
kino
........................ najave
........................ recenzije
........................ festivali
........................ premijere
........................ kino raspored
TV
........................ kolumna
........................ recenzije
kazalište
........................ predstave
........................ festivali
........................ raspored
glazba
........................ CD/DVD
........................ koncerti
literatura
........................ knjige
........................ časopisi
........................ stvaralaštvo
izložbe
........................ osvrti

________________________________
Interview
Moram vam reći
Arheološki kutak

________________________________
forum
........................ oglasnik
newsletter
linkovi
Novosti - Home



Internet tjednik
F.I.L.M.
Izdavac Udruga Artikul

JOHN LASSETER - filmaš desetljeća ČOVJEK KOJI JE POSTAO DISNEY by Midhat Ajanović
Midhat Ajanović,Tuesday 11 January 2011

JOHN LASSETER - filmaš desetljeća
ČOVJEK KOJI JE POSTAO DISNEY
Piše: Midhat Ajanović Ajan
www.ajan.se

Nakon punih dvadeset i pet godina ponovo, ali sada na švedskom, čitam 'Filmsku semiotiku', kapitalnu knjigu Jurija Lotmana prvi put objavljenu 1973., dok je taj estonski mislilac još uvijek bio podanik bivšeg Sovjetskog Saveza. Čini mi se da su skoro svi važni filmovi već do tada bili snimljeni jer, kada bih se sam usudio pisati sličnu knjigu o jeziku žive slike, oslonio bih se na najmanje 80% Lotmanovih filmskih primjera. Onih preostalih 20% uglavnom bi se sastojali od animacije - forma živih slika koja je tretirana prilično marginalno u vrijeme kad je Lotman pisao svoju briljantnu studiju koja se u posljednjih nekoliko desetljeća ne samo etablirala, nego, na neki način, u sebe usisala pokretnu fotografiju koja polako, ali sigurno uzmiče pred animiranom slikom.

Takvom razvoju, naravno, krucijalno je doprinijela digitalna tehnologija koja je sasvim restrukturirala naš radni i životni ambijent, promijenila prirodu naše komunikacije s društvom i postala glavni izvor zabave time što je nemjerljivo uvećala potencijale pripovjedačke slike ili, drugim riječima, čovjekovu moć vizualizacije vremena te oblikovanja pokreta u prostoru. Nedavno sam, na primjer, vidio da je čak i Slavoj Žižek svoje filozofske teorije izložio u formi digitalnog crtanog filma.



John Lasseter


Kontinuirani razvoj kompjuterske animacije koji je počeo 1950-tih, stimuliran i intenziviran hladnoratovskom trkom u naoružanju, uglavnom je vezan za USA. Zanimljivo je da u bivšem Istočnom bloku skoro da nije bilo pokušaja s kompjuterskom animacijom. Nakon poletnih godina tehnološkog entuzijazma i zanosa za vrijeme vladavine Nikite Hruščova u bivšem SSSR-u na vlast dolazi Brežnjev čija je politika stagnacije zahvatila sve sfere života i cijelo društvo gurnula u proces dugog i tihog umiranja. Stoga je kompjuterska animacija nešto što je prije svega vezano za američku kulturu, uz izvjestan doprinos Kanade, Britanije i, naravno, Japana koji je tu tehnologiju brzo usvojio i prilagodio svojoj tradiciji.

Prvo se digitalizacija koristila za proračune i simulaciju putanje raketa i podmornica, da bi onda, u trenutcima opuštanja, inženjeri otkrili kako mogu biti "umjetnici" igrajući se i stvarajući na kompjuterskom ekranu psihodelične slike slične apstraktnoj animaciji. Proći će dosta vremena, preko dvadeset godina, dok se digitalni filmovi, koji su u početku zbog geometrijskog karaktera vektorske grafike imali tipični kompjuterski, "antiseptični" izgled, nisu humanizirali i omogućili takav izraz koji podrazumijeva ljudsku emociju, ali i grešku i nesavršenost.



André and Wally B


Postoji nekoliko velikih inovatora, tehnologa i umjetnika koji su, svaki na svoj način, pridonijeli da se taj gigantski korak napravi. Jedan od njih je Ivan Sutharland koji je već kao tridesetogodišnjak konstruirao interaktivni sistem "Sketchpad" s mogućnošću direktnog unošena ručno izrađenih crteža u kompjuter. Bui Tuong Phong, porijeklom Vijetnamac, kreirao je metodu prirodnog osvjetljenja digitalne slike. Jaran Lanier prvi je upotrijebio pojam "virtualna realnost" i "virtualna kamera" koja snima unutar kompjuterski stvorenog "svijeta".

Ipak, možda najveći pionir kompjuterske animacije je Ed Catmull koji je, nakon što su ga odbili na Disneyevom konkursu za animatora jer nije bio dovoljno dobar crtač, proveo ostatak života u pokušaju da nadomjesti taj nedostatak tako što će pronaći način da stroj crta za njega. Među brojnim revolucionarnim pomacima u mediju za koje je Catmull zaslužan spada njegova trodimenzionalno animirana šaka, otkriće algoritamske formule za stvaranje takozvanog "traga pokreta" (motion blur) bez kojeg nema realistične prezentacije figure u kretanju što su još tradicionalni animatori i strip-crtači dobro znali. Konačno, Catmull je uspio otkloniti stepenastu konturu na kompjuterskoj slici, takozvani "džagi" i stvorio proceduralni animacijski sistem koji omogućuje animatoru određivanje osobina i ponašanje objekta koji će biti pokrenut.

Upravo Catmull je tehnički genij koji stoji iza velikog vizionara Georga Lucasa. Iako je već kao mladić postigao veliki filmski uspjeh sa 'Američkim grafitima' (1973.), Lucas nije bio zadovoljan jer je smatrao da je filmska tehnologija postala anakrona, osobito ga je nervirala tradicionalna filmska montaža, metoda rezanja i lijepljenja komadića filmske vrpce koja se nije mijenjala osamdeset godina.



Tin Toy


Lucasove ambicije bile su takve, da im čak ni Catmull nije mogao odgovoriti. Kako to David A. Price u svojoj knjizi 'The Pixar Touch' zaključuje "nije bilo na svijetu živog čovjeka koji je mogao uraditi ono za čim je Lukas težio: digitalnu kompoziciju, miks i montažu. Naprosto, takve stvari nisu postojale nigdje osim u Lucasovoj mašti. Ono što je malo poznato je da su u prvim 'Ratovima zvijezda' (1977.) gotovo svi specijalni efekti rađeni tradicionalno, dakle ručno, ali tako da u stilu budu slični kompjuterskoj animaciji jer je Lucas želio da to sve izgleda kao da je rađeno kompjuterom. Tako su, primjerice, za scene mačevanja laserskim mačem crtači razlagali sliku na cijelih četrdeset i pet planova dok se, usporedbe radi, u tehnički najkompleksnijim Disneyevim filmovima rijetko radilo više od sedam planova. U drugom dijelu serijala 'Imperija uzvraća udarac' (1979.) Lucas uopće nije koristio kompjutersku grafiku jer nije bio zadovoljan stupnjem razvoja tehnologije. Stvarna upotreba kompjuterske animacije kod Lucasa će početi tek 1980-tih.

No, najveća inspiracija za razvoj 3D digitalne animacije, uzor i idol njenim protagonistima, bio je i ostao Walt Disney koji je zapravo težio 3D animaciji cijeli svoj život. Cjelokupna filozofija u njegovom studiju i sva tehnološka unapređenja i inovacije, poput recimo multiplan-kamere, bili su usmjereni ka stvaranju trodimenzionalne simulacije pokreta i dubinske iluzije stvarnog prostora. Jedna vrsta poligonalnog skeleta, to jest geometrijske forme u osnovi konstrukcije animiranih figura, korištena su već u njegovim crtanim filmovima iz 1930-tih. Kada je uvidio da tehnologija neće omogućiti ostvarenje svih ideala tokom njegova životna vijeka, Disney je svu svoju energiju uložio u zabavni park "Disneyland" gdje je realizirao svoju posljednju inovaciju, takozvani "animatronic", mehanički animiranu figuru plasiranu u stvarni trodimenzionalni prostor.



Geri's game


Blizu trideset godina trebalo je čekati da se pojavi netko tko ima Disneyevu imaginaciju i podjednak smisao za umjetnost, tehnologiju i biznis. Konačno, 1980-tih. na scenu je stupila jedna takva osoba. Kao i njegov veliki uzor i Joh Lasseter (rođen 1957.) dokaz je da Američki san postoji. Još kao dječak odlučio je raditi kod "Disneya" i prvi posao mu je bio čistač u studiju za crtani film. Potom je završio "Disneyev" kurs animacije na kojem su bile i današnje rediteljske odnosno animatorske veličine, poput Tima Burtona Harry Sabina i John Muskera. U deset godina kod Disneya Lasseter je naučio animacijski zanat, ali se on, za razliku od ostalih animatora svoga vremena, nije bojao kompjutera. "Disney-studio" je na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete zapao u najveću kreativnu krizu tokom svog postojanja. Kao mjeru štednje tadašnje vodstvo Studija, koje ionako nije imalo sluha za njegove ideje o uvođenju digitalizacije, uručuje Lasseteru otkaz. "Kao da su mi srce iščupali", opisat će svoje tadašnje osjećaje u jednom intervjuu.

Desetak godina kasnije Lasseter će se vratiti u "Disney" - kao gazda.

Upravo Lasseterova opčinjenost Disneyem bilo je to što je njegovu malu digitalnu radionicu "Pixar" (od španske riječi "pixer" - stvoriti sliku) izdvojilo u odnosu na druge firme registrirane za kompjutersku animaciju, a samo u oblasti San Franciska bilo ih je preko stotinu u drugoj polovici 1980-tih. Svoj prvi samostalni projekt 'André and Wally B' (1984.) Lasseter je zamislio kao Disneyev film čiji su likovi digitalno "napuhani" poput balona.

Svoju ideju o primjeni Disneyeve estetike u mediju trodimenzionalne kompjuterske animacije nastavit će razvijati i u idućim projektima. Godine 1989. dobit će svoga prvog "Oscara" za 'Limenu igračku', da bi osam godina kasnije riješio manje-više sve tehnološke probleme koji su mu stajali na putu. Tehnika modeliranja zasnovana na višestrukoj podjeli površine u različitoj geometrijskoj rezoluciji, razvijena na Sveučilištu Washington, usavršena je u "Pixaru" 1997. u kratkom eksperimentalnom filmu 'Geri's game' (novi "Oscar") u kojem je perfektno ostvarena vizualna integracija tradicionalne animacije i 3D kompjuterske tehnologije. Bilo je jasno da će Lasseter i "Pixar" obilježiti početak narednog stoljeća. Mjereno bilo kakvim kriterijima, među deset najboljih filmova nastalih u ovom desetljeću mora se nalaziti Lasseterov 'Wall-E' (2007.), dok dvominutna montažna scena u filmu 'Up' (2009.), koja opisuje cijeli život dvoje ljudi, svojom emotivnim nabojem i cinematskom snagom nema pandana u bilo čemu što je u tom periodu stvoreno u mediju tradicionalnog, fotografskog filmu. I ovogodišnji "Pixarov" projekt, treći dio 'Priče o igračkama', definitivni je dokaz da se Disney danas zove John Lasseter.

Uvijek odjeven u šarenu havajsku košulju i bijele tenisice (osim u zvaničnim prilikama kao što je kongres dioničara - tada obuje crne tenisice), Lasseter sprema nove projekte stalno ponavljajući mantru koju je naučio od velikog prethodnika: "Animacija znači predočavanje života. Da bi se to moglo, mora se naučiti da život nije oko, nego sjaj u njemu, život nisu usta, nego osmjeh na njima."

Linkovi:
the adventures of andre and wally
Geri's Game
Tin Toy
email to someone printer friendly

Ocjena:
0%


bullet R.E.M.
bullet Zagrebačka filharmonija sezona 2012/2013: Press konferencija (p)
bullet Festival hrvatskog animiranog filma po treći put u Zagrebu (p)
bullet Cineplexx East - Vodeći kino prikazivač u ovom dijelu Europe dolazi u Zagreb (p)
bullet Dani hrvatskog filma 2012: Kritični dani na 21. Danima hrvatskog filma (p)
bullet FILM: ŽENSKA PRAVA HOĆU, drama by Ada Jukić
bullet In memoriam IVICA PERCL 16.3.2007.-16.3.2012. (p)
bullet Jonathan Franzen u Zagrebu (p)
bullet Nakon tri godine Rebel Star ponovno u Teatru &TD (p)
bullet Picksiebner koncert u Hard Placeu (p)
bullet Završena potpuna digitalizacija svih CineStar kina (p)
bullet RAF 2012: Održana press konferencija (p)
bullet Premijera lutkarske predstave 'Pekara Mišmaš' u ZKM-u (p)
bullet Kino Europa prikazuje canneskog slavodobitnika - film 'Turneja' Mathieua Amalrica (p)
bullet Kineski nacionalni cirkus 'Put svile', 25.4.2012. Dvorana Dražen Petrović (p)
bullet Knjiga 'Zločini u malom gradu' Marka Gimeneza za ljubitelje krimića (p)
bullet FILM: HARRISON, dokumentarni by Robert Jukić
bullet FILM: OPASNA METODA, biografska drama by Robert Jukić
bullet Knjiga 'Mrkli mrak, bez zvijezda' Stephena Kinga proglašena je najboljom knjigom mjeseca (p)
bullet FILM: JOHN CARTER, SF by Robert Jukić
bullet Roman 'Vožnja' James Sallisa za ljubitelje akcijskih krimića (p)
bullet FILM: KUPILI SMO ZOO, drama / komedija by Robert Jukić
bullet FILM: OPSTANAK, drama by Ada Jukić
bullet Roman 'Ubojice s razglednice' J. Pattersona i L. Marklund za ljubitelje napetih krimića (p)
bullet Roman 'Revolveraš : Kula tmine - knjiga prva' Stephena Kinga za fanove majstora fantastike (p)
bullet FILM: NOĆNI BRODOVI, drama by Ada Jukić
bullet Premijera predstave 'Lindarski kaban' u pulskom INK-u 9. ožujka 2012. (p)
bullet Edgar Degas – skulpture / 30. godina Galerije Klovićevi dvori (p)
bullet Snima se dokumentarni film o Dub Incorporationu koji dolaze u Zagreb 31. ožujka, 2012. (p)
bullet Premijera komedije 'Krletka' u Kerempuhu 10. ožujka 2012. (p)
bullet Redateljica Pouran Derakhshandeh i njenih sedam filmova u kinu Tuškanac (p)
bullet 'Video/Next' premijera u kino europa 12. ožujka 2012. (p)
bullet Filmovi S. Parajanova u zagrebačkom MM Centru (p)
bullet Film 'Slovenka' redatelja Damjana Kozolea u hrvatskim kinima (p)
bullet 'Krvna osveta' - novi film Joshue Marstona u hrvatskim kinima (p)
bullet Premijera filma 'Djeca su dobro' u Art kinu Grič (p)
bullet DOKUMENTARCI u MULTIPLEKSU: NA POČETKU BIJAŠE SVIJETLO & PROSVIJETLJENI by Ada Jukić
bullet 'Flekama' posebno priznanje 40. FEST- a (p)
bullet IZLOŽBA SOFIE THORSEN I MICHAELA KIENZERA, KUNSTHAUS GRAZ by Sonja Jeđud
bullet ZagrebDox 2012: Nagrada publike filmu 'Nije ti život pjesma Havaja' (p)

Ime:

Lozinka:


Zapamti me



Koji igrani filmski žanr odgovara recesijskoj stvarnosti:

Komedija

Drama

Horor

Krimi film



Glasova: 1649
Stare ankete

All rights reserved. F.I.L.M © 2011. Since 22.01.2003.
Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa.
news.xml - news.txt